Utorak, 21. oktobar/listopad 2014, 09:05 CET

Programi / Pred licem pravde

Skoro petina bh. građana posjeduje nelegalno oružje

Ilustracija
Ilustracija
Prema procjenama, skoro jedna petina građana BiH posjeduje neko od blizu 750.000 komada nelegalnog oružja. Uglavnom se radi o lakom i teškom oružju i eksplozivnim napravama koje su građani zadržali nakon bosanskohercegovačkog rata. Kako riješiti ovaj problem?

Među brojnim tragičnim događajima koje je u Bosni i Hercegovini uzrokovalo zaostalo oružje je i slučaj jednog učenika osnovne škole iz Doboja koji je ostao bez dijela ruke kada je aktivirao ručni bacač zolju. Njegov otac Brano Teletina ovako je objašnjavao porijeklo oružja koje je pronašao dječak:

„Mali se popeo na djedov tavan, dirao zolju. Opalila je. Nisam znao da to postoji. Nije to moja kuća.“

Nadležni, srećom, nisu povjerovali u ovu priču. Policija je tokom pretresa kuća koje je koristio ovaj čovjek pronašla je automatsku pušku, automat M-56, pištolj ručne izrade, šest tromblonskih mina i šest ručnih bombi, sanduk sa 1.260 metaka, te veću količinu municije različitih kalibara.

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, koji je tokom 2011. godine  učestvovao u izradi posljednjeg istraživanja o količini nelegalnog oružja u posjedu stanovnika BiH, kaže da su građani uglavnom objašnjavali da nelegalno oružje čuvaju zbog zaštite svoje porodice i imovine.

„To upućuje još malo na nedostatak adekvatnog  povjerenja u policijske snage. Mi smo slično istraživanje radili i 2004., kada su oni na prvo mjesto stavljali nepovjerenje u svoje susjede, u svoju okolinu, pa stoga možemo zaključiti da je određeni napredak postignut – ako ništa, ono u izgradnji tog povjerenja“, rekao je Hadžović.

Velike količine nelegalnog oružja kod građana Bosne i Hercegovine psiholog iz Tuzle Ibrahim Prohić, s druge strane, povezuje sa aktuelnim političkim prilikama.

„U aktuelnoj političkoj situaciji koja traje već sedamnaest godina od završetka oružanog rata – podvlačim ovo ’oružanog’ – s obzirom da je moja osnovna teza da rat u BiH još uvijek nije završen, ne samo da nije završen rat, nego nisu arhivirane ni one potrebe, odnosno oni ciljevi zbog kojih je rat i programiran, odnosno projektovan – dakle, vi možete vrlo lako prepoznati u sadašnjim politikama iste one ideološke matrice koje su bile od ’90. do ’92., dok rat nije počeo. To ljudi znaju ili osjećaju“, kaže on.

Porazna retorika

No, postoji li rješenje? Psiholog iz Banjaluke Srđan Puhalo podsjeća da su ranije građani BiH mogli bez krivičnih sankcija predati oružje koje su zadržali poslije rata, dok danas to nije slučaj. Puhalo dodaje da bi nove akcije poput nekadašnjih „Žetvi“ bile korak ka rješenju ovog problema.

Srđan PuhaloSrđan Puhalo
x
Srđan Puhalo
Srđan Puhalo
„Da se uvijek ostavi mogućnost ljudima da mogu da donesu oružje koje je kod njih nelegalno i da pritom neće snositi bilo kakve sankcije. S druge strane, čak možda da se motiviše, pa da se – ako se preda određena vrsta oružja – dobije određena novčana naknada“, navodi Puhalo.

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije kaže da bi odgovore na ovakve i slične prijedloge trebalo da ponudi nova strategija Vijeća ministara BiH.

„Slijedom ovih mnogih policijskih akcija i mnogih negativnih i tragičnih događaja koji se dešavaju, vidimo da građani čuvaju – od eksploziva, bombi, kalašnjikova, snajpera i ostalog naoružanja, koje svakako ne pripada tu, zolja, čak i težeg naoružanja. U okviru strategije za rješavanje i borbu protiv malog i lakog naoružanja, koja sad treba da se usvoji na Vijeću ministara, predviđeno je da se policijske organizacije i vlade malo više angažuju po ovom pitanju, odnosno da sprovode aktivnosti na amnestiranju onih koji dobrovoljno predaju oružje u svom posjedu. Moramo povesti kampanju i podići svijest građana o tome koliku opasnost nosi prisustvo nelegalnog naoružanja“, ističe Hadžović.

Problem zaostalog oružja u BiH u cjelosti ne može biti riješeno bez političkog dogovora o budućnosti ove zemlje i prestanka političkih manipulacija građanima, smatra profesor Banjalučkog univerziteta Duško Vejnović.

„Bez jedinstvenog političkog konsenzusa – mi znamo da su još uvijek u Bosni i Hercegovini prisutne ideje radikalizma, ideje ekstremizma, ideje koje se propagiraju kao takve ne da bi se postiglo pomirenje, nego da bi se vladalo nad građanima. Mnoge političke vođe još se bave manipulacijama, da ne kažemo prevarama, truju narod i naciju, plaše narod i naciju. ’Ako niste s nama, ako niste za nas, vi ste protiv nas, pobiće vas, uništiti, ovi će vas protjerati, ovi će vas ubiti’. To je porazna retorika za Bosnu i Hercegovinu“, zaključuje Vejnović.

***************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Arnes Grbešić

Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. godine za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: mihajlo cvijetic Grad: beograd
17.02.2013 19:43
Glavni problem BiH jeste "obrazovanje" i "razoruzanje" koje je Evropa konstatovala. BiH ne moze da definise "snage" koje mogu staviti naoruzanj pod drzavnu kontrolu. Nepovjerenje u "vojno drzavno organizovanje" od strane naroda /zlu ne trebalo neka se nadje/ koji je "vojno" superiorniji od drzave. Obrazovanje ide u velicanje nekavih "istorijskih" bitaka prema komsijama, stradanje od komsija na "genocidnoj" pobudi i tako u nedogled.
Kada se stvori "Suplja zemlja" -protjerani ljudi sa svojih ognjista- nema nejma i nima te rijeke koja je moze savladati. Moze li covjek koji je tu "supljinu" napravio? Mora je resavati vrlo malim i sigurnim koracima ali to ide u nedogled i tako se otvara prostor za medjunarodnu "vojno organizacionu" pomoc sto u ovoj situaciji nije ni lose rijesenje jer boljeg vjerujem da nema.....