Srijeda, 30. juli/srpanj 2014, 17:11 CET

Programi / Pred licem pravde

Umjetnici o podjelama u Mostaru 20 godina poslije

Mostar
Mostar
U Muzeju grada Zenice nedavno je otvorena izožba Arhiva Federacije „Mostar – 20 godine poslije“. Kroz 25 fotografija izložba prikazuje kako je grad na Neretvi 20 godina nakon početka rata i dalje razrušen, neobnovljen, ali i podijeljen grad. Izložba je svoju premijeru doživjela baš u Mostaru, a u budućnosti će biti izložena i u drugim gradovima BiH, poput Banje Luke, Prijedora i Bijeljine. Ovo je samo jedan od projekata kojim mnogobrojni umjetnici u BiH kroz kulturu žele ukazati na posljedice rata koje su prisutne i danas.

Mostar je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini u kojem se 20 godina od početka sukoba na ovim prostorima još uvijek vide tragovi i posljedice rata.

O tome svjedoči i nedavni događaji kada je središtu grada srušen spomenik pripadnicima Armije RBiH, što pokazuje koliko su mržnja i netrpeljivost i dalje pristuni u ovom gradu. Izložba „Mostar - 20 godina“ kulturni je projekat kojim se želi uticati na povezivanje ljudi u Mostaru, kao i na njegovu reintegraciju, kaže Ademir Jerković, autor izložbe i direktor Arhiva FBiH.

„Nedostatak novca jedan je od razloga što obnova ide puževim korakom, ali jasno je da u konačnici glavni problem nisu pare, već postupci ljudi, koji bi morali znati da isključivost i segregacija ne vode nikamo i da je proces reintegracije Mostara u jednu cjelinu prioritet svih prioriteta. Berlinski zid je pao, ljudi su razbili podjele i potražili izlaz u zajedničkom nastupu, a dojučerašnji neprijatelji, koji su se gledali preko nišana, sada sjede zajedno na konferencijama u zemlji i van svojih granica. U Mostaru, međutim, situacija je sasvim drugačija", navodi Jerković.

Izložba „Mostar - 20 godina poslije“ trenutačno je otvorena za posjetitelje u Muzeju grada Zenica. Direktor Muzeja Adnadin Jašarević kaže kako je zadovoljan interesom i reakcijama publike za izložbu:

„Istina je da sa podjelama ne možemo živjeti. Ademir Jerković, autor izložbe i direktor Arhiva, jednim je finim jezikom ispričao priču o gradu gdje podjele sprečavaju bilo kakav normalan život. Zeničanima je to svakako bilo zanimljivo upravo zbog toga što se kod nas drugačije živi", ocjenjuje Jašarević.

Odgovornost na političarima

Mostar je nedavno obilježila i polemika o tome kao je kriv zašto zapadni dio Mostara liči na Las Vegas, a istočni na Hirošimu. Glavni akteri polemike su mostarski političari. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, gostujući na državnoj televiziji, kazao je da su za nazadovanje istočnog dijela Mostara krive bošnjačke političke elite:

„Ja bih rekao da je to bila pogrešna politika koju je SDA, htijući možda da privuče više investitora za jeftinije graditi, branila - i vidjelo se da to nije prava politika. To su razlozi zašto je tako vidljivo zašto se u jednom dijelu grada više gradi, a u drugome manje", ustvrdio je Bešlić.

A bošnjačke političe elite uzvratile su istom mjerom. Za sadašnje stanje Mostara kriv je isključivo gradonačelinik Bešlić, koji je na toj funkciji osam godina. 

„Činjenica je da su se značajna sredstva koja su dolazila u grad Mostar ulagala upravo u onaj dio gdje je gradonačelnik želio, posebno ona sredstva koja su se ubirala van Mostara, kao što su prihodi od GSM licenci", kaže Adil Šuta, vijećenik SDA u Gradskom vijeću Mostara.

Izložbu koju je izradio Arhiv Federacije BiH pozdravili su i mostarski umjetnici i kulturni radnici. Smatraju da se kroz umjetnost i kulturu može najbolje ukazati na probleme u društvu.

Tanja Milietić Oručević, direktorica Mostarskog teatra mladih, naglašava da su najveći krivci u Mostaru njegovi političari koji vladaju sve ove godine:

„Da je Mostar danas takav kakav jeste, da na nekim mjestima imate utisak kao da je rat jučer završio, je direktna odgovornost onih koji su ovim gradom kroz sve ove godine vladali i nisu ispunili ni minimalnu svoju dužnost da ga učine normalnim i podnošljivim mjestom za život.“ 

Većina onoga što je proizvedeno nakon devedesetih u BiH, a odnosi se na kulturne projekte, direktno je veznao za protekli rat.

Nihad Kreševljaković, koordinator projekta Modul memorije Međunarodnog teatarskog festivala MESS koji ima za cilj očuvanje pozitivnih vrijednosti iz perioda opsade Sarajeva, kaže da je umjetnost jedan od najboljih načina prevladavanja negativnih ratnih iskustava.

„Svako naše posvećenje je na određen način vezano za iskustvo rata. Mi danas kada govorimo čak i o korupciji, kada govorimo i o užasnom socijalnom stanju u državi, ne možemo ignorirati da je većina tih stvari i dalje vezana za ono što je posljedica tog ratnog iskustva", ocjenjuje Kreševljaković.

************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Ivan Katavić

katavici+rferl.org

Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Prve profesionalne standarde radio i TV novinarstva upoznao je na Visokoj školi novinarstva Media plan u Sarajevu, gdje je specijalizirao televizijsko novinarstvo. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: mister x Grad: sweden
20.01.2013 22:05
prava steta za onako lijep grad,stvarno steta ,umjesto da se ljudi usresrede u kulturno turisticke svrhe i uzivaju u blagodetima ko je im je dragi bog i proroda podarila oni se dijele ko plemena iz praistoriskog doba..jedan je zivot gospodo i treba ga zivjeti dostojno covjeka