Ponedjeljak, 21. april/travanj 2014, 06:36 CET

Programi / Tema sedmice

Opasnosti kulturnog autizma: Autori bez podrške države

Marina Abramović
Marina Abramović
Veličina slova - +
Crna Gora se ima čime predstaviti svijetu kada je o kulturi riječ. Savremeno slikarstvo, mladi muzičari iz Crne Gore prepoznatljivi su širom svijeta i brend su sami za sebe. Najmanje sa regionom mogu se takmičiti i književnici mlađe generacije. U državi, međutim za sada nema osmišljene strategije i promocije, već je sve svedeno na sporadične prezentacije i prepušteno „slobodnim strijelcima“- samim autorima.

Crna Gora ima bogatu kulturnu baštinu, ali samo mali dio toga poznat je svijetu, ukazuje istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov. Izdvaja savremeno crnogorsko slikarstvo i značajne autore, ali i ističe da velikih, ozbiljnih izložbi i predstavljanja svijetu, već decenijama nema:

„Ako hoćete da prezentirate svijetu savremeno crnogorsko slikarstvo, koje ima itekako značajnih autora, onda tu izložbu treba da pripremamo pet godina, mora da bude brendirana preko sajtova, mora da bude reklamirana, za koju treba obezbjediti i platiti znatnom sumom jedan referentni evropski prostor. Mislim da bi bilo veliko otkrovljenje prezentirati ovdje šta se sve radi u tom mediju. To su državni projekti.“

Ime Crne Gore širom svijeta pronijela je planetarno poznata umjetnica perfomansa Marina Abramović, koja je nedavno na Cetinju promovisala projekt multimedijalnog umjetničkog centra MACCOC (Marina Abramović Community Centar), značajnog, ne samo za savremenu umjetnost Crne Gore i Balkana, već i za brendiranje države, navodi Čilikov:

„Marina Abramović, sa svojim centrom MACCOC-om, ne namjerava samo da se bavi performansom, već želi da tu budu i elementi teatra i nekih drugim umjetničkih igara. To je vrlo kompleksan projekt. Strašno je važno to što bi u tom projektu učestvovale vrlo referentne ličnosti iz svijeta filma, teatra, likovne i vizuelne umjetnosti. To je izuzetno značajno, a da ne govorimo o brendiranju same države. Abramović je ličnost koja se dočekuje raširenih ruku u svim dijelovima svijeta. Boga molim da se taj projekt realizuje.“

Čilikov smatra da je država prepoznala značaj projekta Marine Abramović, ali i naglašava da je promocija i brendiranje kulture zapostavljeno i da tu tek predstoji ogroman posao:

„Tu treba još mnogo posla. Ne želim da potcjenjume bilo šta što je do sada urađeno na državnom nivou ili od strane grupe stručnjaka, ali mislim da je to kod nas zapostavljeno.“

Sve svedeno na godišnje konkurse

Sa ne tako dugom muzičkom tradicijom, Crna Gora se može pohvaliti sjajnim muzičarima mlađe generacije. Od ovogodišnjeg dobitnika prestižne BRIT-ove nagrade za najboljeg novog umjetnika klasične muzike, gitariste Miloša Karadaglića, preko pijanista Ratimira Martinovića i Borisa Kraljevića, koji nastupaju širom svijeta. 

Danijel CerovićDanijel Cerović
x
Danijel Cerović
Danijel Cerović
Publici u regionu i šire poznat je i naš sagovornik, gitarista i predavač na Muzičkoj akademiji na Cetinju, Danijel Cerović, koji ukazuje da su organizovanije promocije domaćih stvaraoca sporadične, te da se sve uglavnom svodi na godišnje konkurse Ministarstva kulture.

„Tokom zadnjih 10-tak godina Ministarstvo kulture ustanovilo je nešto što se zove godišnji konkurs za kulturu, tako da možete kandidovati projekte i neke vaše nastupe. Oni to razmatraju i samim tim na neki način pomažu da crnogorski umjetnici predstave sebe, a samim tim i Crnu Goru. Da li je to dovoljno sredstava, ili nije, i da li je to optimalno, o tome se već može razgovarati na dugo i na široko“, kaže Cerović.

Ovaj mladi gitarista smatra da je za izlazak na svjetsko tržište preduslov brige države o mladim stvaraocima koji ovdje stasavaju:

„Možda bi bilo dobro da se svi osvrnemo i da vidimo šta država nudi i šta bi trebala da pruži mladim muzičarima koji su ovdje i koji će postati profesionalci i umjetnici. Jednom kada se oni dočepaju uspjeha i nekih ugovora, njima pomoć više neće biti potrebna i oni će biti putujuća reklama za naše društvo. Ali do tada, mislim da država treba da se potrudi, ali i svi mi zajedno koji stvaramo na ovom prostoru, da da stvorimo jedan bolji svijet i prostor za one koji će doći, tako da se oni nesmetano mogu razvijati, čak i u Crnoj Gori.“

U crnogorskoj književnosti u poslednjoj deceniju izdvojilo se par autora mlađe generacije koji imaju šta da kažu, od Ognjena Spahića, Balše Brkovića, Dragana Radulovića, do Andreja Niolaidisa. Ali, ni u promociji crnogorske književnosti nedostaje osmišljena, državna strategija.

Sve je, za sada, prepušteno samim autorima, njihovim djelima, kontaktima. Takvo je bar iskustvo književnika Dragana Radulovića, čija je priča nedavno objavljena u antologiji „Best European Fiction“ za 2013. godinu:

„Mene nisu nešto mnogo mazili, a još manje su me razmazili. Sve ovo što radim i što namjeravam da radim skoro da moja literatura radi umjesto mene. Navikao sam prvo da neko primjeti moju literatura, pa tek onda neko reaguje ili me zovne. Tamo kada odem, ne predstavljam samo sebe, već i jedan dio crnogorske književne scene, u onolikoj mjeri koliko mi to znanje i djelo dopuštaju“, kaže Radulović.

Crna Gora ima autore koji imaju šta da kažu svijetu, ali ona nema strategiju i infrastrukturu za tako nešto. Sve je svedeno na poneki prijevod i sporadični nastup. Model predstavljanja u književnosti ukazuje književna kritičarka i teoretičarka Božena Jelušić:

„Treba ići ka izdavačima, tamo gdje je dobra prođa i dobra čitanost, veliki tiraži, te promovisati na taj način Crnu Goru, a ne sporadično i naročito ne sa lošim prevodiocima jer to je onda Pirova pobjeda. Loš prevodilac je zlo. U seriji ih mora biti tri-četiri, sa obaveznim kritičkim čitaocem iz jezika ka kojem krećete. Evropa jeste otvorena, jedino mi nismo otvoreni prema samim sebi, niti prema sopstvenoj budućnosti.“

Jelušić podvlači da je za malu sredinu opasan kulturni autizam i ističe zašto je promocija važna:

„Najopasniji je za malu zajednicu, kao što je Crna Gora, kulturni autizam. Niti izlazimo, niti pokušavamo da odmjerimo svoje snage sa snagama onih u okruženju i onih u svijetu. Mi to ne radimo.“
Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.