Dostupni linkovi

Odjeci posjete Gazproma Hrvatskoj


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Hrvatska Vlada odlučila je o raspisivanju natječaja za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kontinentu. To je jedan od rezultata razgovora s Gazpromom, koji je za to izrazio interes. O drugim stvarima nema zvučnih vijesti, jer su razgovori tek u ranim fazama, kažu analitičari.

S obzirom na teme o kojima se u srijedu razgovaralo na sastancima hrvatskih dužnosnika i čelnih ljudi Gazproma, ne iznenađuje da nema nekih blještavih rezultata, ocjenjuju energetski stručnjaci. Prema priopćenjima obiju strana, teme su bile - moguće hrvatski priključenje na „Južni tok“, situacija u INI, gdje mađarski suvlasnici naglas razmišljaju da ponude Rusima svoj paket dionica, i ruski interes za istraživanje i eksploataciju energenata i na kontinentu.

Što se tiče istraživanja, hrvatska Vlada je današnjim odlukama krenula za to stvarati uvjete. Nakon što je u travnju raspisan natječaj za istraživanje ugljikovodika u jadranskom podmorju, hrvatska Vlada je u četvrtak donijela odluku o raspisivanju natječaja za istraživanje i na kopnu, koji bi trebao biti objavljen u sljedećih desetak dana.

„Mogli ste vidjeti koliki interes postoji za istraživanja u podmorju, a isto tako – ako gledamo geološki u povijest – i prostor kontinentalne Hrvatske je geološki interesantan. To je dio od Međimurja pa sve do Slavonije“, kaže zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić.

Prema ranijim najavama ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, istraživanje i potencijalna eksploatacija ugljikovodika u kontinentalnoj Hrvatskoj planirana je u tri koraka - još ovaj mjesec bit će raspisan natječaj za područja uz rijeku Dravu i u istočnoj Slavoniji, za par mjeseci uslijedio bi natječaj za ostatak srednje i sjeverne Hrvatske, a 2015. godine na red bi došli Dinaridi. Data room za kontinentalni dio Hrvatske već je otvoren početkom lipnja pri Agenciji za ugljikovodike.

Što se drugih tema tiče, energetski ekspert Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta za naš radio kaže.

„Proces se nastavlja, a očito su pregovori o nekoliko stvari – izgleda – ili na početku, ili pred otvaranjem, ili pred prethodnim informiranjem, tako da se zapravo ništa bitno nije desilo – gledajući sa strane. A prirodno je da strane u pregovorima – ako oni još traju o bilo čemu - ne izvještavaju javnost. Izvještava se o gotovim zaključenim ugovorima.“

„Ova priča nije od jučer,“ podsjeća u izjavi za naš radio dugogodišnji naftaš, ministar u HDZ-ovim vladama i jedno vrijeme direktor, a potom i predsjednik Nadzornog odbora INE Davor Štern.

Mislim da se tu Hrvatska našla usred stvaranja neke energetske alijanse ruske provenijencije – za Europu. Rusima treba ta alijansa za prodaju svoje robe, Europi treba ta energija, a istovremeno postoji interes da Rusija bude u tom procesu ipak na neki način kontrolirana.“

Štern podsjeća da je Austrija 24. lipnja potpisala sa Rusima izgradnju „Južnog toka“, i da je to prošlo bez nekih osobitih reakcija. Pozicija malih država poput Hrvatske tu je vrlo osjetljiva, ocjenjuje naš sugovornik.

„Kada vidite da u Europi postoje različiti kriteriji, da istovremeno Austrija može sa Gazpromom, dakle s Rusima potpisivati ugovore i da to prolazi šutke, da Mađarska isto tako ima razgovore s Rusima i ne obazire se na puno na nekakve smjernice, Hrvatska mora u svemu tome odigrati jednu mudru ulogu: da – ne zamjerivši se nikome – izvuče maksimalnu korist za državu.“

A kada se prebrodi vanjske prepreke, ostaje ona najozbiljnija i najveća – domaća javnost, žali se profesor Dekanić.

„Još kad bi se malo naša javnost malo okrenula u korist energetskih projekata, kada bi naša javnost shvatila da bez energije nema razvoja – a dakako, politika slijedi ukuse javnosti i čak joj i podilazi na određeni način – to bi bilo jako dobro.“

XS
SM
MD
LG