Predizborna kampanja za opšte izbore u BiH zvanično počinje 12. oktobra. No to nije omelo političare da svoje predizborne programe promovišu mjesecima ranije. Najmoćnije „oružje“ su, naravno, javne funkcije, a veliki dio promocije prebačen je i u virtualni svijet, odnosno društvene mreže. Iskustvo govori da mali dio onoga što se obeća tokom predizborne kampanje bude ispunjen tokom četiri godine mandata. Tako je tek tri posto onoga što je obećano 2010. godine ispunjeno.
Još mjesec dana građane Bosne i Hercegovine dijeli do opštih izbora zakazanih za 12. oktobar. Taj period bi, makar tako Izborni zakon kaže, političke partije trebale iskoristiti za promociju svojih programa i ideja. Cilj je, opet kaže politička teorija, ali ne i praksa u BiH, građanima predstaviti ono što će izabrani zvaničnici raditi naredne četiri godine, a za dobrobit svih.
Početak predizborne kampanje ozvaničen je i u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
„Dvanaestog rujna je dan kada službeno počinje izborna kampanja za opće izbore 2014. godine. To je period u kojem politički subjekti na zakonom utvrđen način upoznaju birače i javnost sa svojim programima i kandidatima“, naveo je predsjednik ove komisije Stjepan Mikić.
Sudeći prema dosadašnjem iskustvu u BiH, ono što se čuje tokom predizborne kampanje ostane na nivou obećanja, izrečenih tek da bi se dobio koji glas više.
Tek tri posto obećanja datih tokom predizborne kampanje prije četiri godine ispunile su političke partije na svim nivoima vlasti u BiH, kaže analiza koju je uradila nevladina organizacija „Zašto ne“ kroz projekat Istinomjer. Onog trenutka kada su sjeli u svoje udobne fotelje, izabrani su se zvaničnici bavili više svim drugim nego onim zbog čega su od građana dobili glasove.
„Ove četiri godine su konstantno bile obilježene nekim dogovorima, aferama, a ne nekim radom, počevši od implementacije presude Sejdić-Finci, pa preko JMB protesta do ovih februarskih demonstracija“, podsjeća Damir Dejanović, jedan od istraživača na projektu Istinomjer.
Nije ispunjeno, dakle, skoro ništa, a obećavano je sve što se obećati moglo. Od otvaranja novih radnih mjesta, ekonomije koja će naglo procvjetati, boljeg obrazovanja, ulaganja u kulturu i sport, obračuna sa kriminalom i korupcijom. Podsjećanja radi, bolji i stabilniji život u BiH obećavali su tada skoro svi:
I bez pretjerane analize svakom građaninu, četiri godine kasnije, jasno je da niti živi sigurnije i bolje niti u državi za čovjeka, kako je bio jedan od slogana za prethodne izbore.
Pokazale su to i velike februarske demonstracije, kada su građani zahtijevali upravo ono što piše u političkim programima stranaka na vlasti, ali se ne radi na ispunjavanju tih programa.
„Ako se uporede zahtjevi demonstranata na februarskim protestima sa programima partija koji su na vlasti, ti programi se skoro u potpunosti podudaraju sa zahtjevima demonstranata“, konstatuje Damir Dejanović, jedan od istraživača na projektu Istinomjer.
Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa vjeruje da će ovogodišnja predizborna kampanja biti drugačija od prethodnih, između ostalog i zbog činjenice da je veći broj kandidata i partija, ali i da su teme koje život nameće posve drugačije:
„Ekonomska i socijalna situacija koja je kulminirala brutalnim izražavanjem građanskog nezadovoljstva na februarskim protestima, zatim posljedice poplava, klizišta, razrješavanje nekih ozbiljnih koruptivnih afera, hapšenje nekoliko istaknutih ličnosti iz političkog miljea, od slučaja Čaušević do jučerašnjeg slučaja Lijanovići, ustvari nas upućuju na to da se politički ambijent u BiH mijenja“, ocjenjuje Arapović.
S druge strane Almir Terzić, novinar koji već godinama prati izborne procese, smatra da će se bh. političari i u ovoj kampanji baviti „sigurnim“ temama, onim koje donose glasove potrebne za funkcije:
„To je oprobani recept kod građana BiH s obzirom da su oni vidjeli da birači najčešće padaju na ta nekakva obećanja koja imaju ispoljenu nacionalističku retoriku. Bojim se da ulazimo u mjesec u kojem ćemo biti svjedoci, uslovno rečeno, besplatnog cirkusa u okviru kojeg će se kasnije, u naredne četiri godine zapravo ispostaviti račun građanima BiH“, mišljenja je Terzić.
Jedno je sigurno, građane BIH očekuje mjesec u kom će biti zakupljeni svi bilbordi, gradovi oblijepljeni šarenim plakatima, sa ušminkanim likovima koji u nemaštovitim porukama pokušavaju doći do glasa više i poručuju kako su baš oni ti koji će ih odvesti u bolje sutra.
Nakon svega, malo ko će se zapitati koliko je to šminkanje surove stvarnosti koštalo političke partije i otkud im novac u državi u kojoj je, makar prema statistikama, polovina stanovništva na ivici siromaštva.
