Dostupni linkovi

Oda Republici Srpskoj u Arhivu Jugoslavije


FOTOGALERIJA: Izložba o Narodnoj skupštini RS u Arhivu Jugoslavije, mart 2012.

Branka Mihajlović, Radovan Borović

U Arhivu Jugoslavije u Beogradu otvorena je izložba “20 godina Narodne Skupštine Republike Srpske” kao deo obeležavanja 20-te godišnjice nastanka ovog entiteta u BIH, državi koja ovom prilikom gotovo da nije ni pomenuta.

I ova izložba, na kojoj ni reči o bivšim čelnicima RS koji su listom u Hagu ili na odsluženju kazne za ratne zločine, prepuna je političkih falsifikata, kada je reč o objašnjenju šta se sve dešavalo u predvečerje rata koji je počeo u godini u kojoj je osnovana i Republika Srpska.

U katalogu za izložbu se Narodna Skupština RS predstavlja kao “najmlađa srpska parlamentarna organizacija u skupštinskom sistemu” (ako ste mislili BiH, prevarili ste se) reč je “o sistemu evropskih država”.

U objašnjenju nastanka Republike Srpske srpski narod se predstavlja kao žrtva hrvatsko-muslimanske koalicije:

Zvaničnici Skupštine Srbije i Narodne skupštine RS sa ruskim ambasadorom u Srbiji na izložbi u Arhivu Jugoslavije, mart 2012.
Zvaničnici Skupštine Srbije i Narodne skupštine RS sa ruskim ambasadorom u Srbiji na izložbi u Arhivu Jugoslavije, mart 2012.
“Muslimanskim i hrvatskim strankama cilj je bio razbijanje Jugoslavije i stvaranje takve države BiH u kojoj bi srpski narod bio sveden na marginu, na status nacionalne manjine.”

U obilju foto materijala zanimljiva je naslovna strana jedne novine u Srbiji sa fotografijom poslanika koji usvajaju Deklaraciju o proglašenju RS koji se danas slavi kao državni praznik, sa naslovom: Osma JU-država.

Tako je samo posredno promaklo nešto što upućenijima može da svedoči o srpskim ratnim ciljevima. Evo u kom kontekstu i kako su pomenuti ratni zločini, bez ijednog imena ratnog zločinca:

“Poseban izazov je bio suočiti se sa istinom iz prethodnog rata. Mi smo ponosni ratnim uspesima Vojske RS, mi smo ponosni sa onim što je u čistim vojnim pobedama učinjeno da se izgradi i očuva Republika Srpska u ratnom periodu. Ali, bilo je neophodno suočiti se da je u prethodno periodu bilo i ratnih zločina. Narodna skupština našla je snage u mnogobrojnim dokumentima da zatraži da se svi ratni zločini objektivno i nepristrasno istražuju i procesuiraju objektivnom pravdom i u objektivnom pravosuđu BIH kojih još uvijek nemamo”, rekao je predsednik Skupštine RS Igor Radojičić.

Zanimljivo je da ni na jednoj slici nema, niti se pominju, dvojice najvažnijih haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Potvrda nepromenjene politike Beograda

Bez bilo kakve napomene da je reč o instituciji jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, a ne nekakve državne zajednice, u Arhivu Jugoslavije, dakle, otvorena je izložba, pa ne iznenađuje što nije bio prisutan bosanski ambasador Boriša Arnaut, već niži činovnici Ambasade BiH.

Zato je tu bio najsrdačnije pozdravljen ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin. Od srpskih zvačnika viđena je predsednica Parlamenta Slavica Đukić Dejanović i ministar kulture Predrag Marković, a bili su prisutni i akademici, ostareli tvorci Memoranduma.
“Ova izložba je u kontinuitetu odbrana RS u ovoj formi u kojoj je sada", ocenjuje Sonja Biserko.

Otvaranje ove postavke usledilo je nakon što je predsednik Srbije Boris Tadić primio u Banjaluci orden kojim su se prethodno okitili brojni haški osuđenici i optuženici za najteže zločine, od Krajišnika i Mladića do Karadžića i Miloševića.

Stoga je izložba za predsednicu Helsinškog komiteta Sonju Biserko potvrda da se politika Beograda prema ovom delu BiH nije promenila.

“Ova izložba je u kontinuitetu odbrana RS u ovoj formi u kojoj je sada, dakle protiv revizije Dejronskog sporazuma a sa dugoročnim ciljem da se da se što više integriše sa Srbijom, pa jednog dana da postanu jedna država. Jedan deo naše elite još nije odustao od tih pretenzija i ova izložba je samo mali kamenčić u tom mozaiku”, ocenjuje Biserko.

Izložba o Narodnoj skupštini RS, Arhiv Jugoslavije, mart 2012.
Izložba o Narodnoj skupštini RS, Arhiv Jugoslavije, mart 2012.
Predsednik Narodne Skupštine republike Srspke Igor Radojičić na neki način je i u Arhivu Jugoslavije potvrdio ove reči Sonje Biserko.

“Mnogo polažemo na našu medjunarodnu komunikaciju. Beograd, uglavnom, ne vidimo kao međunarodnu komunikaciju”, rekao je Radojičić.

Među dokumentima koje su mogli da vide posetioci nema ni najmanjeg traga teških zločina za koje u Hagu odgovara čitav bivši politički i vojni vrh Republike Srpske.

“BiH je pre svega bila žrtva srpske agresije 1992. godine. Da podsetim da je za vrlo kratko vreme srpska vojska okupirala preko 70 od sto teritorije BIH i da je tri godine pregovarala o teritoriji i na kraju se to svelo na 50% BiH. Ona jeste stvorena zločinom, to je nešto što je neupitno”, naglašava Sonja Biserko.

Inače, negde ovih dana, dakle na 20-tu godišnjicu osnivanja RS u Beogradu izlazi dnevnik Dobrice Ćosića pod nazivom “Bosanski rat”. Šesnaestog. aprila 1992. godine on zapisuje:

“Srbi beže iz Sarajeva. Zelene beretke napadaju kasarne JNA. Duž Drine masovni pokolji Srba. Gore srpska sela........Alija , uz političku podršku Evrope i Amerike, krenuo je svoj džihad za”nezasvisni i cjelovitu BiH”.

I tako redom. Sve do Dejtona. O srebreničkom genocidu - ni reči. Od 26. maja do sredine jula, po Ćosiću, ništa se značajno nije dogodilo. Petnaestog.jula Dobrica Ćosić je skupljao novac za higijenski materijal za vojsku i sapun za narod u Bosni.
XS
SM
MD
LG