Američki predsjednik Barack Obama sastaje se u petak u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
To je prvi susret američkog lidera s jednim od bliskoistočnih političara i to dan nakon održanog govora o „Arapskom proljeću“.
Obama se založio za dvije države – Izrael i Palestinu, jednu pored druge, s granicama koje su postojale prije nego je Izrael 1967., okupirao dijelove palestinskog teritorija. Izreal je to odmah odbacio.
Od razgovora u Bijeloj kući do sada se nije očekivao istinski pomak u višegodišnjem zastoju u mirovnim pregovorima na Bliskom istoku.
Ovaj put je drugačije. U govoru u četvrtak Barack Obama je iznio jasan stav o mirovnom procesu naglašavajući da Izreal i Palestina moraju pristati na kompromis kako bi riješili svoj konflikt.
Američki predsjednik je kazao da se trebaju priznati granice prije nego je Izreal okupirao dijelove Palestine i istočni Jeruzalem 1967.
Analitičari su isticali da je to jasan signal Netanyahuu. No, prije puta u Washington izraelski premijer je poručio da palestinska država ne može nastati na štetu Izraela.
Neposredno nakon Obaminog govora glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Yigal Palmor je izjavio da premijer Netanyahu očekuje od Washingtona potvrdu dogovorenog iz 2004, odnosno za predsjedavanja Goerga Busha koji je isticao da Izreal može zadržati izgradjena naselja kao dio svakog mirovnog sporazuma.
"Ta se obećanja odnose na rješavanje palestinskog izbjegličkog problema u okviru buduće palestinske države ali i na neupitnost granica iz 1967. godine", kaže on.
Netanyahu skeptičan prema Obami
Palestinska strana je zadovoljnija. Savjetnik palestinskog predsjednika Saeb Erekat kaže da Mahmoud Abbas zahvaljuje predsjedniku Obami u naporima da se postigne sporazum koji bi uključivao istočni Jeruzalem i izbjeglice.
Na palestinskim okupiranim područjima, na Zapadnoj obali, živi oko 300 tisuća Židova u naseljima koje je izgradio Izrael. Po međunarodnom pravu ta su naselja nelegalna, no službeni Jeruzalem to ne priznaje.
Istodobno oko 6 milijuna Palestinaca od 1948., živi izvan svoje domovine.
No, Izrael je važan američki saveznik na Bliskom istoku. Kako bi uvjerio Izreal da je nužan kompromis, američki predsjednik Obama rekao je da buduća palestinska država mora biti demilitarizirana, što je tražio Netanyahu.
Američki predsednik Barack Obama (desno), razgovara sa izraelskim premijerom r Benjamin Netanyahu (u centru) i palestinskim predsednikom Mahmud Abbas u Bjeloj kući, Washington, DC, 01. septembar 20
Palestincima je pak poručio da moraju jasno odgovoriti na pitanje kako je moguć sporazum s stranom koja ne priznaje izraelsku državu, misleći pri tom na sporazum s Hamasom kojeg Washington smatra terorističkom organizacijom.
Obama je već doživio kritike iz republikanskih redova koji tvrde da je izdao najvažnijeg američkog saveznika na Bliskom istoku.
Susret u petak Obama-Netanyahu je sedmi po redu od kada je Obama ušao u Bijelu kuću. Odnosi dvojice lidera nikada nisu bili posebno srdačni, tek diplomatski korektni.
Eksperti podsjećaju da se Natanyahu bolje snalazio s prethodnom republikanskom administracijom.
No, pored susreta sa predsjednikom Obamom, Netanyahu će govoriti i pred oba doma Kongresa gdje će zasigurno ponoviti svoje neslaganje sa stavom predsjednika SAD o načinu rješavanja blisko- istočnog konflikta.
To je prvi susret američkog lidera s jednim od bliskoistočnih političara i to dan nakon održanog govora o „Arapskom proljeću“.
Obama se založio za dvije države – Izrael i Palestinu, jednu pored druge, s granicama koje su postojale prije nego je Izrael 1967., okupirao dijelove palestinskog teritorija. Izreal je to odmah odbacio.
Od razgovora u Bijeloj kući do sada se nije očekivao istinski pomak u višegodišnjem zastoju u mirovnim pregovorima na Bliskom istoku.
Ovaj put je drugačije. U govoru u četvrtak Barack Obama je iznio jasan stav o mirovnom procesu naglašavajući da Izreal i Palestina moraju pristati na kompromis kako bi riješili svoj konflikt.
Američki predsjednik je kazao da se trebaju priznati granice prije nego je Izreal okupirao dijelove Palestine i istočni Jeruzalem 1967.
Analitičari su isticali da je to jasan signal Netanyahuu. No, prije puta u Washington izraelski premijer je poručio da palestinska država ne može nastati na štetu Izraela.
Neposredno nakon Obaminog govora glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Yigal Palmor je izjavio da premijer Netanyahu očekuje od Washingtona potvrdu dogovorenog iz 2004, odnosno za predsjedavanja Goerga Busha koji je isticao da Izreal može zadržati izgradjena naselja kao dio svakog mirovnog sporazuma.
"Ta se obećanja odnose na rješavanje palestinskog izbjegličkog problema u okviru buduće palestinske države ali i na neupitnost granica iz 1967. godine", kaže on.
Netanyahu skeptičan prema Obami
Palestinska strana je zadovoljnija. Savjetnik palestinskog predsjednika Saeb Erekat kaže da Mahmoud Abbas zahvaljuje predsjedniku Obami u naporima da se postigne sporazum koji bi uključivao istočni Jeruzalem i izbjeglice.
Na palestinskim okupiranim područjima, na Zapadnoj obali, živi oko 300 tisuća Židova u naseljima koje je izgradio Izrael. Po međunarodnom pravu ta su naselja nelegalna, no službeni Jeruzalem to ne priznaje.
Istodobno oko 6 milijuna Palestinaca od 1948., živi izvan svoje domovine.
No, Izrael je važan američki saveznik na Bliskom istoku. Kako bi uvjerio Izreal da je nužan kompromis, američki predsjednik Obama rekao je da buduća palestinska država mora biti demilitarizirana, što je tražio Netanyahu.
Obama je već doživio kritike iz republikanskih redova koji tvrde da je izdao najvažnijeg američkog saveznika na Bliskom istoku.
Susret u petak Obama-Netanyahu je sedmi po redu od kada je Obama ušao u Bijelu kuću. Odnosi dvojice lidera nikada nisu bili posebno srdačni, tek diplomatski korektni.
Eksperti podsjećaju da se Natanyahu bolje snalazio s prethodnom republikanskom administracijom.
No, pored susreta sa predsjednikom Obamom, Netanyahu će govoriti i pred oba doma Kongresa gdje će zasigurno ponoviti svoje neslaganje sa stavom predsjednika SAD o načinu rješavanja blisko- istočnog konflikta.
