Američki predsjednik Barack Obama otputovao je iz Praga. Jutros se sastao s češkim predsjednikom Vaclavom Klausom. Razgovori dvojice šefova država završili su nakon četrdesetak minuta i bez izjava za novinare. Istodobno, u svjetskim medijima i dalje su brojne reakcije na potpisivanje sporazuma o nuklearnom razoružanju, ali i odjeci mini samita sa liderima 11 država članica NATO saveza iz bivših komunističkih država srednje i istočne Evrope.
U nešto više od 24 sata Barack Obama u Pragu je potpisao sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih država i Rusije, i sastao se s liderima 11 članica NATO saveza, među kojima je bila i premijerka Hrvatske Jadranka Kosor.
Šef Bijele kuće odlučio se na ovaj sastanak kako bi još jednom i osobno uvjerio lidere bivših komunističkih država da resetiranje odnosa sa Rusijom ne znači promjenu politike prema evropskim saveznicima u Alijansi. Učinio je to na diplomatski efektan i ležeran način, na večeri u rezidenciji američkog
Vaclav Klaus i Barack Obama uoči jutrašnjeg 40-minutnog sastankaambasadora.
Češki premijer Jan Fischer je nakon večere potvrdio da im je predsjednik Obama jasno stavio do znanja da pozvane zemlje spadaju u euroatlantski prostor, i da sa SAD dijele iste vrijednosti i preuzimaju zajedničku odgovornost za globalnu stabilnost.
„Činjenica da je Obama morao naglasiti blisku povezanost Washingtona sa državama članicama NATO saveza koje su pripadale nekadašnjem istočnom bloku, izuzev Hrvatske, ukazuju da neke od tih zemalja i dalje strahuju, ne samo zbog ruskih aspiracija prema susjedstvu, već i zbog politike SAD i Alijanse prema Rusiji“, ističe Janusz Bugajski, stručnjak za jugoistočnu Evropu u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Alexandar Vondra, bivši zamjenik češkog minsitra vansjkih poslova slično razmišlja.
„Predsjednik Obama je prije godinu dana u Pragu obećao dvije stvari. Početak novog doba u nuklearnom razoružanju i resetiranje odnosa s Rusijom. No, obećao je da neće zapostaviti stare saveznike, posebno one u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Večera je tek prvi korak u tome, ali ne i dovoljan“, ističe Vondra.
Prije deset mjeseci grupa uglednih intelektualaca i visokih dužnosnika iz Evrope, kao što su bivši češki i poljski predsjednici Vaclav Havel i Lech Walesa, uputili su otvoreno pismo Obaminoj administraciji u kojem su izrazili bojazan da Sjedinjene države gube interes za Istočnu Evropu, te naglasili da je NATO postao manje djelotvoran. Neposredno nakon toga Obama je u Evropu poslao, i to dva puta, svoga potpredsjednika Joe Bidena. U julu je Biden posjetio Ukrajinu i Gruziju, a onda Poljsku, Češku i Rumunjsku u oktobru.
Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika za naš radio je istaknuo kako se poboljšanje odnosa sa Rusijom i
Predsjednici nazdravljaju na svečanom prijemu nakon potpisivanja sporazumapitanje sigurnosti u Istočnoj Evropi međusobno ne isključuju.
„Promatrate li sigurnost u Evropi i naš odnos s Rusijom, lako je vidjeti da je uznapredovalo i jedno i drugo. Predsjednik je to želio još jednom istaknuti potpisajući sporazum o kontroli naoružanja s ruskim predsjednikom i sastankom s 11 članica NATO saveza. Želio im je staviti do znanja da jedno ne može ići na štetu drugoga“, kaže Rhodes.
Sa mini samita „SAD - Nova Evropa“, prema saopćenju iz Bijele kuće, lideri su se složili da NATO ima središnju ulogu u globalnoj sigurnosti. Dobili su uvjeravanja Baracka Obame da Član 5, koji obavezuje članice da brane napadnutu članicu, ostaje na snazi i u 21. stoljeću.
Ako je suditi po medijima, američki predsjednik iz Praga otišao je zadovoljan, a jednako tako i lideri 11 članica NATO saveza, među kojima i Hrvatska. Zadovljna može biti i Rusija, jer, prema izjavama sudionika samita, nije se razgovaralo o američkom antiraketnom sustavu u Evropi, čemu se Moskva izričito protivi.
*****
Pročitajte i ovo:
Kosor na sastanku s predsjednikom SAD izrazila potporu BiH
Obama i Medvedev potpisali START sporazum
U nešto više od 24 sata Barack Obama u Pragu je potpisao sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih država i Rusije, i sastao se s liderima 11 članica NATO saveza, među kojima je bila i premijerka Hrvatske Jadranka Kosor.
Šef Bijele kuće odlučio se na ovaj sastanak kako bi još jednom i osobno uvjerio lidere bivših komunističkih država da resetiranje odnosa sa Rusijom ne znači promjenu politike prema evropskim saveznicima u Alijansi. Učinio je to na diplomatski efektan i ležeran način, na večeri u rezidenciji američkog
Češki premijer Jan Fischer je nakon večere potvrdio da im je predsjednik Obama jasno stavio do znanja da pozvane zemlje spadaju u euroatlantski prostor, i da sa SAD dijele iste vrijednosti i preuzimaju zajedničku odgovornost za globalnu stabilnost.
„Činjenica da je Obama morao naglasiti blisku povezanost Washingtona sa državama članicama NATO saveza koje su pripadale nekadašnjem istočnom bloku, izuzev Hrvatske, ukazuju da neke od tih zemalja i dalje strahuju, ne samo zbog ruskih aspiracija prema susjedstvu, već i zbog politike SAD i Alijanse prema Rusiji“, ističe Janusz Bugajski, stručnjak za jugoistočnu Evropu u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Alexandar Vondra, bivši zamjenik češkog minsitra vansjkih poslova slično razmišlja.
„Predsjednik Obama je prije godinu dana u Pragu obećao dvije stvari. Početak novog doba u nuklearnom razoružanju i resetiranje odnosa s Rusijom. No, obećao je da neće zapostaviti stare saveznike, posebno one u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Večera je tek prvi korak u tome, ali ne i dovoljan“, ističe Vondra.
Prije deset mjeseci grupa uglednih intelektualaca i visokih dužnosnika iz Evrope, kao što su bivši češki i poljski predsjednici Vaclav Havel i Lech Walesa, uputili su otvoreno pismo Obaminoj administraciji u kojem su izrazili bojazan da Sjedinjene države gube interes za Istočnu Evropu, te naglasili da je NATO postao manje djelotvoran. Neposredno nakon toga Obama je u Evropu poslao, i to dva puta, svoga potpredsjednika Joe Bidena. U julu je Biden posjetio Ukrajinu i Gruziju, a onda Poljsku, Češku i Rumunjsku u oktobru.
Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika za naš radio je istaknuo kako se poboljšanje odnosa sa Rusijom i
„Promatrate li sigurnost u Evropi i naš odnos s Rusijom, lako je vidjeti da je uznapredovalo i jedno i drugo. Predsjednik je to želio još jednom istaknuti potpisajući sporazum o kontroli naoružanja s ruskim predsjednikom i sastankom s 11 članica NATO saveza. Želio im je staviti do znanja da jedno ne može ići na štetu drugoga“, kaže Rhodes.
Sa mini samita „SAD - Nova Evropa“, prema saopćenju iz Bijele kuće, lideri su se složili da NATO ima središnju ulogu u globalnoj sigurnosti. Dobili su uvjeravanja Baracka Obame da Član 5, koji obavezuje članice da brane napadnutu članicu, ostaje na snazi i u 21. stoljeću.
Ako je suditi po medijima, američki predsjednik iz Praga otišao je zadovoljan, a jednako tako i lideri 11 članica NATO saveza, među kojima i Hrvatska. Zadovljna može biti i Rusija, jer, prema izjavama sudionika samita, nije se razgovaralo o američkom antiraketnom sustavu u Evropi, čemu se Moskva izričito protivi.
*****
Pročitajte i ovo:
Kosor na sastanku s predsjednikom SAD izrazila potporu BiH
Obama i Medvedev potpisali START sporazum
