Belgija je preuzela takozvano rotirajuće predsjedništvo EU, bez jasnog očitovanja o tome da li će BiH i Albanija do kraja godine dobiti bezvizni režim. U predstavljanju aktivnosti svoje zemlje na čelu evropske porodice naroda, to je izbjegao i ministar vanjskih poslova Steven Vanackere, koji je to, kao i druga slična pitanja sa, kako je naveo, „političkim konotacijama“, vremenski ostavio za septembar.
U septembru će, naime, Herman Van Rompuy, predsjedavajući Evropskog savjeta kojeg čine 27 lidera članica EU, razmatrati cjelokupnu spoljnupolitiku. U sklopu tog šireg razmatranja koje će obuhvatiti mnoga područja biće razmotrena sva pitanja vezana za zapadni Balkan, najavljuju belgijski zvaničnici.
Dakle, od 1. jula do kraja 2010. godine, Belgija će predvoditi predsjedništvo EU, a s tim dolazi i pitanje: da li će unutrašnji problemi ove zemlje opteretiti Uniju ili će šestomjesečna pozicija prve među evropskim članicama pomoći Belgijancima da nađu put iz slijepe ulice.
Ako ovih dana pokušate običnog čovjeka na ulici bilo kojeg grada u Belgiji pitati šta su mu trenutna razmišljanja i brige, niko, ili gotovo niko, vam neće reći da su njegove misli okrenute što uspješnijem, dvanaestom po redu, šestomjesečnom predsjedavanju EU. Što zbog same Unije, ali više zbog ozbiljnih prilika u nacionalnim okvirima, Belgijanci, kao uostalom i najveći dio preostalih Evropljana, razmišljaju o tome kako premostiti život od prvog do prvog plaćajući visoke račune sa, za evropske uslove, umjereno skromnim primanjima.
Slikovito, prije par dana je objavljeno: svaki šesti čovjek na ulici je na granici ili ispod granice bijede. Na ovo, tu je čini se, nikada teža politička situacija, koja je dovela do pada vlade, pa vanrednih izbora i gdje će narednu vladu, glasovima znatnog dijela flamanske populacije, formirati Nova flamanska alijansa, partija koja sanja o nezavisnosti tog sjevernog, bogatijeg dijela Belgije.
U takvoj atmosferi i prilikama Belgija preuzima predsjedavanje Unijom, koja i sama treba snažnu i odlučnu ruku - Lisabonski sporazum je tek počeo da se uhodava, a već je napadnut, kao i zajednička evropska valuta - sa punim paketom izazova kakve nosi finansijska i ekonomska kriza. Uz ovo, na pola puta su pregovori oko uspostave iznimno važnog diplomatskog tijela Unije, rovovska borba sa ostatkom svijeta oko klime i tako dalje.
Uvjeravanja belgijskih zvaničnika
Svjesni da je malo argumenata na njihovj strani, Belgijanci su tako pokušali uvjeriti Evropu kako njihovo predsjedavanje neće biti fijasko - najprije je to učinio izborni pobjednik, lider NVA, Bart De Wever.
"Promjena vlade u Belgiji neće umanjiti efikasnost belgijskog predsjedavanja EU - razgovarao sam o tome sa premijerom Letermeom i on me je uvjerio da smo zaista dobro pripremljeni i neće biti nikakvih teškoća u narednim mjesecima," kazao je on.
„Potpuno sam uvjeren da će Belgija, koja je uvijek bila u centru EU, tamo i ostati. Poslije predsjedavanja Unijom potpuno sam uvjeren da Belgija ima snažnu vjeru u Evropu“, rekao je predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso.
Par dana iza toga, zvanično predstavljajući belgijsko predsjedništvo, odlazeći premijer, Yves Leterme, je takođe ustvrdio kako unutrašnja previranja neće ostaviti traga na vođenju EU. Belgijski ciljevi su i evropski ciljevi, rekao je on, što znači - izlazak iz krize, stabilan razvoj, pitanja uređenja odnosa na planu unutrašnjih poslova i saradnje pravosuđa, pregovori o klimi, proširenje.
Kada je u pitanju proširenje na zapadni Balkan, kakvo Belgija podržava, premijer države je upozorio da i dalje konkretni pokazatelji progresa svake od država imaju veću težinu od političkih procjena.
"Treba imati na umu činjenicu da će se dosjei država razmatrati u skladu sa njihovim sadržajem, da će se uzimati u obzir progres koji jeste načinjen. Politička ocjena neće biti prva i najvažnija. Želimo iskoristiti istorijsku priliku, kakva sada postoji, da sve te države imaju evropsku budućnost, u okviru EU. Međutim, pitanje je tajminga," kaže Leterme.
Drugim riječima, svim očekivanim datumima treba dodati još poneki mjesec, čak i godinu, nagovjestili su Belgijanci, govoreći pregovorima sa Hrvatskom. Za Srbiju su obećali da će u septembru biti ozbiljna evropska diskusija o mogućem kandidatskom statusu Beograda, dok su iskazali razumijevanje za nastojanje BiH da što prije dođe do bezviznog režima. Međutim, ne prije nego što se ispune uslovi za to.
Vraćajući se nakon ovih zvaničnih najava poslova belgijskog predsjedništva svakodnevnom životu u ovoj državi, pada mi na pamet kako su sudbine ove male kraljevine i velike evropske građevine tijesno vezane - uprkos mnogo čemu, i jedan i druga i dalje postoje i funkcionišu, a, pored ostalog, i dokaz su kako problemi mogu nekada biti i spasonosni. Jedan od profesora briselskog Univerziteta je tako nedavno rekao kako Belgija postoji, između ostalog, i zato što se pri diobi zemlje nikako ne bi moglo naći rješenje za Brisel.
Vjerovatno i Unija razloge svome postojanju ima i u činjenici da za mnoge njene mikro-situacije jednostavno nema drugog rješenja.
*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Šuklje: Države regiona na putu u EU vezane jedna uz drugu
Bilt: Puno slobode za BiH u viznoj liberalizaciji
Gavran: BiH sa veoma lošim poslovno-tržišnim okruženjem
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U septembru će, naime, Herman Van Rompuy, predsjedavajući Evropskog savjeta kojeg čine 27 lidera članica EU, razmatrati cjelokupnu spoljnu
Ako ovih dana pokušate na ulici bilo kojeg grada u Belgiji pitati građane šta su mu trenutne brige, gotovo niko vam neće reći da su njegove misli okrenute što uspješnijem šestomjesečnom predsjedavanju EU
Dakle, od 1. jula do kraja 2010. godine, Belgija će predvoditi predsjedništvo EU, a s tim dolazi i pitanje: da li će unutrašnji problemi ove zemlje opteretiti Uniju ili će šestomjesečna pozicija prve među evropskim članicama pomoći Belgijancima da nađu put iz slijepe ulice.
Ako ovih dana pokušate običnog čovjeka na ulici bilo kojeg grada u Belgiji pitati šta su mu trenutna razmišljanja i brige, niko, ili gotovo niko, vam neće reći da su njegove misli okrenute što uspješnijem, dvanaestom po redu, šestomjesečnom predsjedavanju EU. Što zbog same Unije, ali više zbog ozbiljnih prilika u nacionalnim okvirima, Belgijanci, kao uostalom i najveći dio preostalih Evropljana, razmišljaju o tome kako premostiti život od prvog do prvog plaćajući visoke račune sa, za evropske uslove, umjereno skromnim primanjima.
Slikovito, prije par dana je objavljeno: svaki šesti čovjek na ulici je na granici ili ispod granice bijede. Na ovo, tu je čini se, nikada teža politička situacija, koja je dovela do pada vlade, pa vanrednih izbora i gdje će narednu vladu, glasovima znatnog dijela flamanske populacije, formirati Nova flamanska alijansa, partija koja sanja o nezavisnosti tog sjevernog, bogatijeg dijela Belgije.
U takvoj atmosferi i prilikama Belgija preuzima predsjedavanje Unijom, koja i sama treba snažnu i odlučnu ruku - Lisabonski sporazum je tek počeo da se uhodava, a već je napadnut, kao i zajednička evropska valuta - sa punim paketom izazova kakve nosi finansijska i ekonomska kriza. Uz ovo, na pola puta su pregovori oko uspostave iznimno važnog diplomatskog tijela Unije, rovovska borba sa ostatkom svijeta oko klime i tako dalje.
Uvjeravanja belgijskih zvaničnika
Svjesni da je malo argumenata na njihovj strani, Belgijanci su tako pokušali uvjeriti Evropu kako njihovo predsjedavanje neće biti fijasko - najprije je to učinio izborni pobjednik, lider NVA, Bart De Wever.
"Promjena vlade u Belgiji neće umanjiti efikasnost belgijskog predsjedavanja EU - razgovarao sam o tome sa premijerom Letermeom i on me je uvjerio da smo zaista dobro pripremljeni i neće biti nikakvih teškoća u narednim mjesecima," kazao je on.
Svjesni da je malo argumenata na njihovj strani, Belgijanci su pokušali uvjeriti Evropu kako njihovo predsjedavanje neće biti fijasko.
„Potpuno sam uvjeren da će Belgija, koja je uvijek bila u centru EU, tamo i ostati. Poslije predsjedavanja Unijom potpuno sam uvjeren da Belgija ima snažnu vjeru u Evropu“, rekao je predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso.
Par dana iza toga, zvanično predstavljajući belgijsko predsjedništvo, odlazeći premijer, Yves Leterme, je takođe ustvrdio kako unutrašnja previranja neće ostaviti traga na vođenju EU. Belgijski ciljevi su i evropski ciljevi, rekao je on, što znači - izlazak iz krize, stabilan razvoj, pitanja uređenja odnosa na planu unutrašnjih poslova i saradnje pravosuđa, pregovori o klimi, proširenje.
Kada je u pitanju proširenje na zapadni Balkan, kakvo Belgija podržava, premijer države je upozorio da i dalje konkretni pokazatelji progresa svake od država imaju veću težinu od političkih procjena.
"Treba imati na umu činjenicu da će se dosjei država razmatrati u skladu sa njihovim sadržajem, da će se uzimati u obzir progres koji jeste načinjen. Politička ocjena neće biti prva i najvažnija. Želimo iskoristiti istorijsku priliku, kakva sada postoji, da sve te države imaju evropsku budućnost, u okviru EU. Međutim, pitanje je tajminga," kaže Leterme.
Drugim riječima, svim očekivanim datumima treba dodati još poneki mjesec, čak i godinu, nagovjestili su Belgijanci, govoreći pregovorima sa Hrvatskom. Za Srbiju su obećali da će u septembru biti ozbiljna evropska diskusija o mogućem kandidatskom statusu Beograda, dok su iskazali razumijevanje za nastojanje BiH da što prije dođe do bezviznog režima. Međutim, ne prije nego što se ispune uslovi za to.
Vraćajući se nakon ovih zvaničnih najava poslova belgijskog predsjedništva svakodnevnom životu u ovoj državi, pada mi na pamet kako su sudbine ove male kraljevine i velike evropske građevine tijesno vezane - uprkos mnogo čemu, i jedan i druga i dalje postoje i funkcionišu, a, pored ostalog, i dokaz su kako problemi mogu nekada biti i spasonosni. Jedan od profesora briselskog Univerziteta je tako nedavno rekao kako Belgija postoji, između ostalog, i zato što se pri diobi zemlje nikako ne bi moglo naći rješenje za Brisel.
Vjerovatno i Unija razloge svome postojanju ima i u činjenici da za mnoge njene mikro-situacije jednostavno nema drugog rješenja.
*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Šuklje: Države regiona na putu u EU vezane jedna uz drugu
Bilt: Puno slobode za BiH u viznoj liberalizaciji
Gavran: BiH sa veoma lošim poslovno-tržišnim okruženjem
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
