Novinari poslodavcima ne vjeruju

Povodom 5. studenog, Svjetskog dana obrane novinarstva u Zagrebu su novinari i izdavači razgovarali o tome kako izmjenama zakonske regulative spriječiti dalje urušavanje medija i novinarske struke. Poslodavci i bi bili uvjerljiviji da već 9 godina ne opstuiraju donošenje granskog kolektivnog ugovora za novinarstvo, poručili su novinari.

Stanje je loše, perspektiva još gora, poslodavce zanima jedino smanjenje PDV-a na novine, a novinari traže da se postojeće zakone poštuje, a da se donese nove zakone koji bi uveli veću trasparentnost poslovanja i precizirali odgovornost vlasnika.

„U posljednje 3 godine izgubljeno je oko 300 radnih mjesta, što je gotovo 10 posto od ukupnog broja stalno zaposlenih novinara, a plaće su pale za gotovo 20 posto. To je zapravo malo koja branša u Hrvatskoj doživjela, unatoč svim pričama o krizi koja naravno postoji. Nema statuta u redakcijama, nema nacionalnog kolektivnog ugovora, a nema ni kolektivnih ugovora po poduzećima, a i tamo gdje ih ima ili su 'zaleđeni' ili se neke odredbe ne poštuju itd.“ kaže predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić.

Imaju i vlasnici medija svojih problema. Iako su pred 5 godina dobili smanjenje stope PDV-a sa 22 na 10 posto, sada traže da se stopa smanji na - 5 posto. I to nije sve.

Predsjednik Udruge novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i predsjednik uprave "Večernjeg lista“ Boris Trupčević traži da se ukine zakonska zabrana koncentracije vlasništva raznih medija.

„Dakle, da novinski izdavači mogu biti vlasnici radijskih postaja, televizija i obratno“, rekao je Trupčević.

Transmisija vlasnika

„Bili biste uvjerljiviji da pred 5 godina niste dobili smanjenje PDV-a, a jedino što su dobili čitatelji su – skuplje novine,“ odgovorila mu je bivša novinarka „Večernjeg lista“ novinarka Božena Matijević, prozivajući novinarsko društvo i sindikat što podržavaju ovakav zahtjev vlasnika medija.

„Moram biti sigurna da se organizacija koje sam ja član bori za moj interes, a ne protiv mog interesa. U ovom trenutku sam nezadovoljna zato što sam osjetila da su se vrh novinarskog društva i novinarskog sindikata više priklonili stavovima poslodavaca, a da nisu nas novinare pitali – smiju li to oni činiti, ili ne.“

Ni drugi novinari ne vjeruju poslodavcima.

„Bili biste uvjerljiviji da da već 9 godina ne opstuirate donošenje granskog kolektivnog ugovora za novinarstvo,“ poručila je bivša novinarka ugašenog „Vjesnika“ Marijana Matković, koja o važnosti tog ugovora za RSE kaže:

„Po meni je granski kolektivni ugovor nešto što smo već davno trebali imati kao minimum m zaštite prije svega radnih mjesta, a sa druge strane nekih prava koja proizlaze iz radnog odnosa u slučaju da čovjek ostane bez posla. Već godinama se pregovara o tom kolektivnom ugovoru, međutim sve informacije koje imam iz pregovaračkog odbora sindikata idu za time da poslodavci na sve moguće načine izbjegavaju potpisivanje bilo čega.“

Jedan je od najvećih problema što nema autonomije redakcije, kaže za RSE predsjednik sindikata u „Večernjem listu“ Dražen Ćurić.

„Redakcija, a pogotovo urednici uglavnom su transmisija vlasnika, odnosno menadžera, a nikada nisu vodili samostalnu uređivačku politiku. To je jedan dio problema, a drugi dio problema je da bez stalno zaposlenog novinara nema autonomije. Nije tu riječ samo o materijalnim pravima, nego i o statusnim pravima i o novinarskim slobodama“, istaknuo je Ćurić.

Savjetnik u - za novinare matičnom - Ministarstvu kulture Milan Živković poručio je – političke volje za promjene neće biti, ako nas ne prisilite. Dakle, red je na novinare.