Dostupni linkovi

Novi saziv Skupštine Srbije bez Albanaca


Skupština Srbije
Skupština Srbije
U novom sazivu Skupštine Srbije svoje predstavnike imaće Mađari, Bošnjaci i Hrvati, dok su Albanci ostali bez jedinog dosadašnjeg poslanika, čija lista nije dobila dovoljnu podršku birača. Ovakav rezultat posledica je, kako odnosa vlasti prema manjinama, tako i razjedinjenosti unutar samih zajednica. U takvoj atmosferi jednom desno orijentisanom analitičaru sa velikim političkim ambicijama nije bilo teško da iskoristi Vlahe i, registrujući se kao stranka koja predstavlja tu manjinu, izbegne cenzus i uđe u parlament.

Samostalno i dobro organizovano na ove, baš kao i na svake prethodne izbore, od predstavnika manjina izašao je jedino Savez vojvođanskih Mađara. Osvojili su pet mandata, a njihov predsednički kandidat Ištvan Pastor 2,3 odsto glasova birača.

Za razliku od njih, Albanci po prvi put ostaju bez predstavnika u Skupštini Srbije jer jedina kandidovana Koalicija Preševske doline, dosadašnjeg poslanika Rize Halimija, nije dobila dovoljnu podršku. Druga stranka sa juga Srbije, Demokratska partija Albanaca na izborima nije učestvovala nezadovoljna odnosom vlasti u Beogradu, ali i raspisivanjem srpskih izbora na Kosovu.

Taj poslanik u Skupštini bi bio deo odluka koje Vlada Srbije nepravedno donosi prema državi Kosovo, ocenjuje Ragimi Mustafa lider Demokratske partije Albanaca.

„Taj poslanik u Skupštini bi bio deo odluka koje Vlada Srbije nepravedno donosi prema državi Kosovo. Neučešćem ne gubimo ništa. Koja je to rešenja za nas još od 2007. godine donosio albanski poslanik u parlamentu? Ne znam koliko još godina treba da se učestvuje, još sto?“, navodi lider Demokratske partije Albanaca Ragmi Mustafa i dodaje da ostaju deo lokalne samouprave na jugu Srbije.

Koalicija Rize Halimija osvojila je na parlamentarnim izborima 0,3 odsto glasova. Analitičari smatraju je to loše, i da bi Albanci trebalo da budu prisutni u najvišem zakonodavnom telu.

„Dosada, pa čak ni u Miloševićevo vreme se nije desilo da Albanci nemaju svog predstavnika u Skupštini Srbije. Mislim da je to loše, posebno u ovoj situaciji jer bi se učešćem lakše kanalisali neki problemi, posebno oni koji postoje na jugu Srbije, a koji mogu eventualno da izazovu neku kriznu situaciju“, kaže za RSE Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.

Kozmetičke promene

Dok su Albanci izvesno ostali van parlamenta, ostalim strankama nacionalnih manjina teško je ući u trag. Njihovi predstavnici kandidovali su se što samostalno, što na po nekoliko lista najrazličitijih političkih stranaka. Tako predstavnici Bošnjaka u parlament ulaze podeljeni, na listama Borisa Tadića, Sulejmana Ugljanina, i koalicije "Sve zajedno", iza koje stoji muftija Muamer Zukorlić.

Aida Ćorović
Aida Ćorović
Iako navodi da je dobro što će imati svoje predstavnike, Aida Ćorović iz novopazarske nevladine organizacije Urban In podvlači da bi Bošnjaci imali stabilniji i veći broj poslanika da su na izbore izašli ujedinjeni.

„Ono što je loše jeste to što se u predizbornim kampanjama puno govori o pravima Bošnjaka, a onda kada ti ljudi uđu u parlament i vladu nešto baš ne čujem da se mnogo bore za status Bošnjaka. Lično i dalje nisam zadovoljna brzinom rešavanja problema manjina, bez obzira na to što imamo i Nacionalne savete, mislim da su to i dalje kozmetičke promene“, ocenjuje Aida Ćorović.

Uz listu „Sve zajedno“, predstavnici hrvatske nacionalne zajednice u skupštinske klupe sedaju ispred liste Demokrata, dok je Crnogorska partija ostala ispod cenzusa. Svoje predstavnike neće imati ni Vlasi, koje je lukavo iskoristio nacionalno konzervativni dosada politički analitičar Đorđe Vukadinović. Uoči izbora, registrovao je stranku koja navodno zastupa vlašku manjinu i sa listom pod nazivom „Nijedan od ponuđenih odgovora“ osvojio mandat u novom sazivu Skupštine.

„Ta stranka je stvorena samo iz razloga da se zloupotrebi pravo koje omogućava manjinama da imaju manji cenzus za ulazak u parlament. To je klasičan falsifikat i ne postoji nijedna vlaška stranka koja se zove ’Nijedan od ponuđenih odgovora’“, podvlači potpredsednik Vlaške Demokratske stranke Srbije Dragan Demić.

Zbog osvajanja što većeg broja glasova, većina stranka vodila je računa o tome da se na njihovim listama nađu i imena predstavnika nacionalnih manjina. Aleksandar Popov, međutim, ocenjuje da sam ulazak u parlament ne znači i nužno zalaganje za prava ovih zajednica.

“Ovde je jedan od najbitnijih faktora zaštite manjina Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina u rešavanju onih ključnih problema, a to je pitanje obrazovanja i informisanja na maternjem jeziku, negovanje kulture i službena upotreba jezika i pisma. Naravno da je veoma dobro i da imaju svoje mesto u parlamentu i da na taj način ispoljavaju potrebe svoje etničke zajednice, a ujedno i da participiraju u političkom životu zemlje”, kaže Popov.
XS
SM
MD
LG