Dostupni linkovi

Novi zakon o borbi protiv korupcije, stari problemi


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Na adresu Vlade Crne Gore, upozorenja o nedostatku rezultata u borbi protiv korupcije, stižu već godinama, ali umjesto efikasnog iskorjenjivanja ove društvene bolesti, neprestano se donose nove strategije, akcioni planovi, zakoni. Sada je u pripremi novi zakon o borbi protiv korupcije koji bi trebalo da stupi na snagu tek 2016. godine, a sudeći po kritikama opozicije i NVO sektora, čini se da je opet ostavljen prostor za manipulacije.

Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore u procesu priključivanja EU poslala ozbiljno upozorenje u vezi sa nedostatkom rezultata u borbi protiv korupcije i ujedno podsjetila na tzv. klauzulu o balansu, što znači mogućnost suspenzije pristupnih pregovora jer poglavlje koje tretira borbu protiv korupciju ne napreduje kao ostala poglavlja.

Uprkos brojnim, argumentovanim primjedbama opozicije i NVO sektora, vladajuća Demokratska partija socijalista podržava Vladin Predlog novog zakona o borbi protiv korupcije.

„Moj utisak je da je ovaj Predlog zakona dobro koncipiran, da u osnovi kvalitetno reguliše ovu oblast i daje dobru osnovu za kvalitetan rad buduće Agencije za sprječavanje korupcije i da su odredbe u funkciji onome što nam predstoji, a to je borba za suzbijanje korupcije u javnom sektoru i javnih funkcionera. Zato ću podržati ovaj Predlog zakona“, kaže Milorad Vuletić iz DPS.

Koča Pavlović iz Demokratskog fronta ne vjeruje da je Vlada iskreno opredjeljena da se bori protiv korupcije.

Koča Pavlović
Koča Pavlović

„Ja mislim da vlast šalje poruku da je borba protiv korupcije za nju tehničko i organizaciono, a ne političko pitanje. Ovaj zakon o sprječavanju korupcije koji predlaže Vlada nije potvrda političke volje ove vlasti da se bori protiv korupcije, posebno protiv korupcije na visokom nivou.“

U Izvještaju Evropske komisije o napretku je ocjenjeno da najveći problem Crne Gore predstavlja borba protiv korucije posebno ona na visokom nivou.

„Institucije nemaju proaktivan pristup kad su u pitanju navodi o korupciji, posebno za slučajeve koji uključuju visoke zvaničnike. Veliki broj istraga za prijavljene prekršaje u vezi sa korupcijom nikad ne završavaju osudom.

Preporučuju se pojačani napori u istraživanju, procesuiranju i osudjivanju u slučajevima korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou i sistemsku zloupotrebu službenog položaja u svrhu sticanja materijalne koristi. Saradnja između tužilaštva i policije u istražnom procesu treba da bude unaprijedjena. Efekti antikoruptivnih mjera su dosad bili ograničeni.

Korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem“, navodi se u Progress Report-u.

Novi zakon o borbi protiv korupcije bi trebalo da stupi na snagu tek 2016. godine, a najznačajnija novina bi trebalo da bude Agencija za antikorupciju koja bi objedinila sadašnjih nekoliko tijela koja se bave ovom oblašću.

Sumnje opozicije

Medjutim, predstavnici opozicije iskazuju ozbiljne sumnje u Vladinu iskrenu namjeru da se bori protiv korupcije, a to su argumentovali rješenjima koji izvršnoj vlasti ostavljaju presudan uticaj na izbor direktora i savjeta agencije u kom bi trebalo da budu predstavnici: Vlade, Sudskog savjeta, Univerziteta i opozicije.

Vladislav Bojović iz opozicionog Demokratskog fronta smatra da će Vlada, izmedju svih ostalih, presudno uticati i na izbor opozicionog predstavnika u savjetu agencije.

„Mislim da je u ovom Predlogu zakona, vrlo smišljeno ostalo nerazjašnjeno na koji će se način birati opozicioni predstavnik Skupštine u savjetu buduće agencije za borbu protiv korupcije. Izražavam bojazan da se sjutra može desiti da odredjenom neprincipijelnom, medjupartijskom trgovinom, kakva se prethodnih mjeseci već dešavala u parlamentu, taj opozicioni predstavnik bude neko ko će u agenciji djelovati kako odgovara aktuelnoj vlasti."

Marta Šćepanović iz Demokratske partije socijalista kaže:

„Opozicija nikada nije mogla da se dogovori ko će biti njihov predstavnik u bilo kom organu ispred Skupštine, tako da mislim da nije u redu da prebacujete loptu u dvorište Demokratske partije socijalista, a što se tiče članova Sudskog savjeta, Skupština je birala četiri pravnika dvotrećinskom većinom, tako da ih nije birala samo DPS.“

Slaven Radunović iz opozicionog Demokratskog fronta zaključuje:

„DPS koristi nejedinstvo opozicije koja i ne može biti jedinstvena jer se radi o različitim listama. Ovako ostavljati mogućnost da vi presudjujete predstavnike parlamenta iz opozicije – ne. Treba da bude jasno precizirana norma, da ne bismo dolazili u situaciju da poslanici DPS-a preglasavaju u dogovoru, sa jednom ili drugom stranko. Time se stvara mogućnost za korupciju u samom parlamentu. A, što se tiče dvotrećinskog izbora Sudskog savjeta, tačno je ali, izmedju ostalog, i na račun nekih dogovora DPS-a sa odredjenim opozicionim strankama.“

XS
SM
MD
LG