Ponedjeljak, 20. oktobar/listopad 2014, 10:08 CET

Crna Gora

Državno prisvajanje novca od EU umanjuje borbu protiv korupcije

Ilustrativna fotografija - Zastava EU
Ilustrativna fotografija - Zastava EU
Iako se novcem iz predpristupnih fondova finansiraju projekti iz više oblasti, lavovski dio budžeta evropskih IPA fondova koji za Crnu Goru godišnje iznosi ukupno 34 miliona, odlazi na jačanje vladavine prava, odnosno, razvoj pravosuđa i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Manje je, međutim, poznato da je skoro ekskluzivan korisnik ovih sredstava država koja minimizira učešće nevladinih organizacija čime se, po mišljenju predstavnika NVO sektora, umanjuje željeni efekat.

Evropska komisija je iz predpristupnih fondova obezbijedila 21,3 miliona eura za Crnu Goru ali to je samo dio redovnog godišnjeg IPA budžeta koji iznosi oko 34 miliona eura, što znači da, kako nam je objašnjeno u Delegaciji EU u Crnoj Gori, ostaje otvorena mogućnost da se naknadno odobre i preostala sredstva.

Portparol Delegacije EU u Crnoj Gori, Dragan Mugoša, za RSE kaže da su odobrena sredstva finansijska podrška za projekte iz raznih oblasti, ali da najveći dio novca predstavlja doprinos jačanju vladavine prava, odnosno, razvoju pravosudnog sistema i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

„Izdvojena sredstva su dio redovnog godišnjeg IPA budžeta za Crnu Goru, koji iznosi približno 34 miliona eura godišnje. Iznos od 21, 3 milion eura koristiće se za ključne reforme, za jačanje pravosudnog sistema i javne uprave,  bolju zaštitu životne sredine i potrebe ruralnog razvoja. Želim da podsjetim da je Crna Gora otvorila prvo poglavlje u okviru pristupnih pregovora, a to je poglavlje 25 nauka i istraživanje. Takođe, dio ovih sredstava će iči na to poglavlje i na preuzete obaveze iz tog poglavlja. To se prvenstveno odnosi na postavljanje temelja za razvoj mreže između naučnika u Crnoj Gori, regionu i EU“.  

Međutim, iako u Crnoj Gori vladavina prava, odnosno, svođenje korupcije i organizovanog kriminala u prihvatljive okvire predstavljaju društveni prioritet, čini se da princip raspodjele može limitirati efekte koji bi se inače mogli postići. Prema važećem modelu izostaje pun sinergetski efekat jer država NVO sektoru ograničava pristup sredstvima iz IPA fondova.

Direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija, Ana Novaković kaže da je "problem što država ne uključuje NVO sektor u fazi programiranja sredstava što znači da su nevladine organizacije onemogućene da same predlože oblasti i teme koje treba da budu predmet finansiranja".

"To je hendikep i za Vladu jer veliki broj nevladinih organizacija u Crnoj Gori raspolaže ozbiljnim analizama i iskustvom", kaže Ana Novaković dodajući da to nije jedini problem.

„Državne institucije jako malo uključuju NVO kao partnere ili saradnike, dok sa druge strane mi vrlo često imamo u samim konkursima i pozivima evropskih fondova obavezu da formalno uključimo neki državni organ da bi uopšte naš projekat mogao da uđe u fazu razmatranja, ili ako to nije slučaj onda bar da imamo neku vrstu saglasnosti organa državne uprave. Možete pretpostaviti da to nije jednostavno izvesti i da se NVO u tom dijelu vrlo često suočavaju sa problemima, Određeni broj NVO ima ozbiljno iskustvo u pripremi i pisanju i provođenju projekata oz IPA fondova i smatram da se taj potencijal od strane vlade mora mnogo bolje iskoristiti“.

Goran ĐurovićGoran Đurović
x
Goran Đurović
Goran Đurović
"Sredstva koja se odobravaju, prije svega su namijenjena državnim institucijama i one su ključni korisnici tih sredstava, što znači da bi u realizaciju konkretnih projekata državne institucije morale da uključe nevladin sektor, ukoliko žele da postignu značajnije efekte", smatra i predsjednik upravnog odbora Koalicije NVO "Saradnjom do cilja", Goran Đurović koji odgovara i na pitanje - koliko sredstva koja se iz IPA fondova odobravaju za jačanje vladavine prava, odnosno, razvoj pravosudja i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala mogu doprinijeti postizanju glavnog cilja - svodjenje korupcije na prihvatljivu mjeru, odnosno, da li postoji mogućnost da značajan dio tog novca ponovo ode na beskorisne "edukativne" i "propagandne" kampanje kojih je i do sada bilo ali bez konkretnih rezultata.

„Ja mislim da će sva ulaganja, sve investicije EU u ono što je reforma u Crnoj Gori jednog dana biti vidljive. Taj dan će doći kada se jasno manifestuje politička volja koju vjerovatno neki drugi ljudi moraju artikulisati jer sve što se do sada  ulagalo nije dalo rezultate. Ulaganje u znanje, ulaganje u obuku, obrazovanje različitih sistema držvne uprave dobro je došlo i treba nastaviti sa tim, ali sve to će biti stavljeno u funkciju tek kada oni koji vrše vlast odluče da i konačno primijene to znanje, odnosno da se zaista potrude da rade u skladu sa pravilima i principima na kojima i počiva dobra uprava“, zaključuje Đurović.

Esad Krcić

esadk+rfe.co.me

Novinarstvom počinje da se bavi, radeći za specijalizovanu publikaciju Market Media, a zahvaljujući ranom angažmanu na Radio Beogradu, još u školskim danima, ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Od 2001. godine je član crnogorskog dopisništva Radija Slobodna Evropa.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: P. A.
25.12.2012 15:53
? Pa drzavno psisvajanje EU novca jeste korupcija.