Skupština RS usvojila je u petak Deklaraciju povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti entitetskog Zakona o praznicima pred Ustavnim sudom BiH. U ovom zahtjevu, podnosilac Bakir Izetbegović, član bh. Predsjedništva, tražio je da se 9. januar, Dan Republike Srpske, proglasi neustavnim. Šta je cilj i koja je poruka usvojene Deklaracije, te kakve pravne i političke posljedice može imati, u intevjuu za naš radio odgovara Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.
RSE: Gospodine Trnka, kako komentarišete usvajanje Deklaracije u Skupštini Republike Srpske?
Trnka: Po mom mišljenju, teško je naći neko značajnije opravdanje takvog poteza, osim ako to nije iz razloga unutrašnje političke potrebe snaga u Republici Srpskoj, jer ovo je jedan eklatantan primjer poremećaja u odnosima izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. Drugo, to je jedan neracionalan odnos prema temeljnom principu vladavine prava i vladavine Ustava Bosne i Hercegovine. Na kraju krajeva, to je i dejtonska obaveza. Vršiti na ovaj način pritisak na instituciju, kao što je Ustavni sud BiH, zaista predstavlja potez bez presedana i u domaćoj i u međunarodnoj praksi. Tim više što će Skupština RS biti pozvana da učestvuje na javnoj raspravi pred Ustavnim sudom i tada će moći iznijeti sve eventualne rezerve na zahtjev podnosioca prijedloga da se ocijeni ustavnost Zakona o praznicima RS.
RSE: S obzirom da je Skupština usvojila Deklaraciju uprkos protivljenju OHR-a i EU, koja je poruka, odnosno cilj njenog usvajanja?
Trnka: Mislim da su oni izložili Bosnu i Hercegovinu novim pritiscima u međunarodnoj zajednici, jer mislim da je to suprotno i izjavi svih političkih stranaka i svih institucija BiH da će raditi na evropskom putu. Ovo je potez koji je suprotan zahtjevima ostvarivanja demokratskih prava u jednoj državi i to će nanijeti velike štete Bosni i Hercegovini, jer će otežati put prema evropskim integracijama. Po mom mišljenju, osnovni razlog je što Skupština Republike Srpske, možda, može očekivati pozitivnu odluku Ustavnog suda i činjenica je da su kazali, ako se to desi da tada neće provoditi odluku Ustavnog suda, objektivno govori do koje je mjere eskaliralo nepoštivanje bitnih odrednica Dejtonskog sporazuma.
RSE: Ima li ova Deklaracija pravne posljedice?
Trnka: Formalno pravno, ona ne proizvodi pravne posljedice, ali politički ima dalekosežni učinak kako na unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini, tako i na poziciju Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima.
RSE: Negira li se ovom Deklaracijom Ustavni sud Bosne i Hercegovine?
Trnka: Ustavni sud je jedina institucija i jedina instanca koja stvara jedinstvo pravnog poretka i zbog toga je njegova funkcija od izuzetnog značaja u dejtonskom uređenju Bosne i Hercegovine. Dovodeći u pitanje takvu poziciju Ustavnog suda se na najdirektniji način dovodi u pitanje i dejtonski ustavni poredak.
RSE: Rekli ste da usvajanje Deklaracije nema pravne već političke posljedice. Kakve one mogu biti po državu Bosnu i Hercegovinu?
Trnka: Mogu biti takve što se pokazuje da država Bosna i Hercegovina ne može govoriti jednim glasom i to će stvarati jednu lošu sliku o Bosni i Hercegovini i njenoj sposobnosti da se ponaša u skladu sa principima koji su opšte prihvaćeni u demokratskim društvim, pa bi tako trebalo da bude i u ovoj državi. Ustvari, čitava poenta evropskog puta jeste da se Bosna i Hercegovina prilagođava evropskim demokratskim standardima, a ovo pokazuje da se na taj način udaljavamo od tih evropskih standarda, jer se vrši neopravdana, sistemski neodrživa i potpuno nepotrebna intervencija u djelovanju prema Ustavnom sudu koji se još uvijek nalazi u početnoj fazi tog postupka i daleko je od odluke. Nažalost, odluke Ustavnog suda u velikoj mjeri se ne provode, pa to govori, ne samo o nefunkcioniranju sistema, nego nerazvijenoj pravnoj kulturi unutar Bosne i Hercegovine da se odluke najviših sudskih organa ne komentiraju, nego da se u praksi provode.
