Predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik uputio je Narodnoj skupštini RS-a inicijativu za pokretanje postupka demilitarizacije Bosne i Hercegovine jer su Oružane snage ogroman trošak za BiH. Dodik je predložio da najviši organ zakonodavne vlasti RS-a razmotri inicijativu i zaduži i predstavnike iz RS-a u organima Bosne i Hercegovine da pripreme prijedloge za izmjene postojećih dokumenata kojima je regulirana ova oblast. Iako ne spore kako se o troškovima treba razgovarati, analitičari su složni kako je u pozadini incijative pokušaj derogiranja jednog od osnovnih stubova državnog subjektiviteta, a to je odbrana.
Predstavljajući incijativu za pokretanje postupka demilitarizacije Bosne i Hercegovine, predsjednik RS Milorad Dodik kazao je kako reforma odbrane nije polučila očekivane rezulate iako je na Oružane snage BiH (OS) od 2006. godine potrošeno više od milijardu eura. Dodao je i da je da bi se iznos od 150 miliona eura, koliko OS godišnje koštaju, mogao pametnije iskoristiti:
„Poznato je da su vojske veliki podstrek za razvoj industrije, a činjenica je da OS značajan dio opreme kupuju eksterno i time dodatno urušavaju platni i trgovinski bilans BiH, a time i nas.“
Sa ocjenom svog stranačkog šefa slaže se i predsjedavajuća Zajedničke komisije Parlamenta BiH za odbranu i sigurnost
Dušanka Majkić: „
Ministarstvo odbrane je jedino ministarstvo koje pored ministra ima dva zamjenika, tri čovjeka koji neposredno brinu o tome unutar Ministarstva odbrane. Imamo načelnika zajedničkog štaba i njegova dva zamjenika. To je šest ljudi koji direktno rukovode. Dakle, zaista je pitanje šta su ti ljudi radili godinama.“
No, ne i
Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH u ranijem sazivu:
„Sigurnost je skupa, ali je daleko skuplje nemati je. OS troše određena sredstva, ali stvaraju okvir i ne možete se ničim baviti bez tog okvira.“
Beriz Belkić
Prijedlog o ukidanju OS BiH zapravo nije nikakva novost u odnosu na ranije stavove stranaka iz RS kada su u pitanju državne institucije, kaže poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH
Beriz Belkić, koji je u vrijeme uspostave OS bio na funkciji člana Predsjedništva BiH. Pričom o ogromnom novcu koji se troši za odbranu pokušava se ponovno derogirati jedan od osnovnih stubova države, ovaj put to je odbrana.
„Mislim da su zamijenjene potpuno teze, odnosno zlonamjerno je to, sa ciljevima da se BiH potpuno destabilizira i učini besmislenom. Umjesto da se otvori rasprava u svakoj od institucija u BiH, o ukupnom sistemu javne uprave, da se govori i kapacitetu i kompetentnosti, da se vidi šta smo mi činili da to ne bude tako, jednostavno se uvijek ide sa jednim pristupom i pretpostavkom da to treba ukinuti“, kaže Belkić.
Upoređujući zemlje u okruženju i mogućnosti BiH,
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, s druge strane, tvrdi kako BiH ipak nema preskup vojni aparat. Naprotiv.
„Ja mislim da je on maltene minimalan, sad je nekih 1,12 procenata bruto društvenog proizvoda. Ako uporostimo, nekih 90 maraka godišnje po glavi stanovnika, što je stvarno nikakav trošak s obzirom šta još uvijek dobijamo u BiH vezano za njihovo učešće u deminiranju ili u pomoći civilnim organima u slučaju prirodnih nepogoda.“
Po ugledu na Srbiju
O demilitariziciji BiH moguće je razgovorati nakon što se izvrši demilitarizacija regiona, o čemu je u ovom trenutku nerealno govoriti, mišljenja je vojni analitičar
Neven Kavazović dok upozorava kako inicijativa predstavlja i destabilizaciju njenog puta u NATO:
„Kad je došlo do ove inicijative u Banjoj Luci upravo je tada u Beogradu saopšteno da Srbija neće ni u jednu vojnu organizaciju, ali istovremeno najavljuje reformu odbrane i vojske koju će pomagati Rusi. Prema tome, mislim da svako može izvući zaključak iz toga kakav želi.“
Kroz doprinos koji daje međunarodnom miru i sigurnosti i kroz uključivanje svojih trupa u Iraku i Avganistanu, BiH je izgradila vjerovatno najpreprepozntljiviji imidž državnog subjektiviteta. Denis Hadžović poentira kako prijedlog zasigurno neće dobiti potrebnu većinu glasova u Parlamentarnoj skupštini BiH.
„Mislim da je ovo inicijativa koja se već dugo provlači, ali ne bih rekao iz RS-a, nego u okviru SNSD-a. Vidjećemo kada to dođe na predstavnike u državnim organima RS, koja ima Zakon o odbrani, odnosno član 84. koji eksplicitno naređuje maltene da moraju promovisati napredak BiH u NATO. Vidjećemo kako će se oni ponašati. Još uvijek je ovo inicijativa iz, da tako kažemo, jedne lokalne zajednice.“
Zakon o odbrani BiH usvojen je 5. oktobra 2005. godine. Tim zakonom su formirani Ministarstvo odbrane i jedinstvene Oružane snage BiH. Ministarstva odbrane Republike Srpske i Federacije BiH prestala da funkcionišu 1. januara 2006. godine.