Napad Jašarevića pokazao slabost bezbjednosnog sistema

Neočekivano zanimljive i za javnost važne informacije o slučaju napada na Američku ambasadu u Sarajevu prije pet mjeseci mogle su se u ponedjeljak čuti prilikom predstavljanja izvještaja o ovom događaju, koji je nadležnoj parlamentarnoj komisiji uputilo Minstarstvo bezbjednosti BiH.

S izvještaja je skinuta dosadašnja oznaka tajnosti, pa je novinarima omogućeno da čuju ko je i zašto zakazao, zašto policija nije reagovala gotovo 40 minuta, koliko je Mevlid Jašarević pucao u centru grada na najčuvaniju zgradu u državi, Američku ambasadu.

Takođe, saznao se i jasan motiv napad: neslaganje sa politikom zapadnih sila u Avganistanu. Ali slučaj Jašarević pokazao je i svu slabost bezbjednosnog i policijskog sistema u BiH jer agencije međusobno ne razmjenjuju podatke o bezbjednosno sumnjivim osobama.

Regrutovanje i indokrtrinacija mladih ljudi u radikalne i ekstremističke grupe, poput vehabija, postala je pojava u BiH, a pogoduju joj teška ekonomsko-socijalna situacija, te nacionalne podjele u zemlji, upozorio je ponovo šef Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA) Almir Džuvo.

Podsjećajući na slučaj ubice iz Tuluza, Džuvo je istakao da je terorizam realna prijetnja širom svijeta, te da postoji opasnost da se slučaj Mevlida Jašarevića, koji je pucao na Američku ambasadu u Sarajevu, ponovi. Kako i kada, teško je reći, ocjenjuje prvi šef tajne službe BiH, jer nema koordinacije među različitim policijskim agencijama u zemlji i zbog toga OBA mora imati veća ovlaštenja, zatražio je njen direktor od Paralamenta. U suprotnom teško je predvidjeti šta se u budućnosti može desiti, kaže Džuvo.

„Radi se o indoktrinaciji mladih ljudi koji su većinom pripadali ili kriminalnom ili nekom narkomanskom društvu. 90 posto tih ljudi je konevrtiralo u selafije ili vehabije - kako se zovu. Ali nije samo selafizam ili vehabizam u ovoj zemlji, svi ekstremizmi koji dolaze iz postojećeg ekonomskog i socijalnog stanja mi se bojimo da će se u budućnosti sve više pojavljivati i da će imati sve veće tenzije kad je u pitanju stanje sigurnosti u BiH“, kazao je on.

28. oktobra prošle godine Mevlid Jašarević pucao je na najčuvaniji objekat u BiH, Američku ambasadu, punih 36 minuta prije nego je onesposobljen. Teško je vjerovati da su na licu mjesta bile četiri policijske agencije - MUP KS, pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela koji su obezbjeđivali ambasadu, te specijalne jedinice MUP-a Federacije i Državne agencije za istrage i zaštitu. Niko nije imao ovlaštenje da puca na Jašarevića dok nije stigla pismena naredba iz Tužilaštva BiH, otkriva detalje samog događaja tužilac Dubravko Čampara.

Čampara dalje kaže da je početak istrage protiv Jašarevića pokazao sve slabosti bezbjednosnog i policijskog sistema u BiH:

„Nadležnost policijskih agencija u ovakvim slučajevima, to je jedan stvar,
i bolja kordinacija ovih agnecija kada su u pitanju krivična djela terorizma na državnom nivou, prevashodno Agencije za strance, Obavještajno-sigurnosne agencije, SIP-e i Granične policije. Ali mi smo upravo nakon ovoga terorističkog čina pred Američkom ambasadom donijeli neke odluke i zaključke zajedno i pokušavamo unaprijediti tu suradnju“, istakao je Čampara.

Belkić: Novac dolazi iz arapskih zemalja

Zašto se BiH našla u ovakvoj situaciji da se ne zna ko je za šta nadležan i pored brojnih agencija kojima i u imenu stoji Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, pita se i predsjedavajuća parlamentarne komisije za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić.

„Kako to to da Ministarstvo bezbjednosti koordinira sa 200 ljudi, sa bezbjednosnim agencijama, a u međuvremenu smo dobili Direkciju za koordinaciju? Ko koga koordinira u BiH?“ pita Majkić.

Odgovor je logičan za Beriza Belkića, također jednog od članova komsije, koji podjseća da su svi razgovori o reformi policije u BiH završavali kompromisnim političkim odlukama koje su bile daleko od struke i života.

„Još uvijek ne postoji razumijevanje da je sigurnost nedjeljiva. Ljudi ne dozvoljavaju da se napravi kvalitetan regulatorni okvir na nivou BiH, da se uspostave snažne, jedinstvene institucije sa oprativnom sposobnošću itd, nego je sve je postignut kompromis, sve je na nivou nekih koordinacija. Za ovakve stvari su snažni operativni organi“, naglašava Belkić.

Takođe, dodaje Belkić, javna je tajna u BiH ko finansisira vehabijski pokret.

„Novac dolazi iz arapskih zemalja, iz nekih organizacija koje ni dole nisu dobrodošle. Dakle, one su po cijelom svijetu i našle su utočište u BiH kroz vjeru i kroz tešku ekonomsku i socijalnu situaciju“, kazao je on.

Potpuno je neprihvatljivo, ali i nejasno da pored svih policija u BiH, sudova i tužilaštava, u Gornjoj Maoči može postojati zajednica koja ne poštuje zakone BiH. Za rješavanje ovog problema postoji i model i recept, već oproban u Bočinji, u blizini Maglaja, prvoj vehabijskoj zajednici koja je osnovana u BiH. Ona je vraćena pod zakon i ustav BiH, a njeni lideri deportovani iz BiH, ističe nekadašnji načelnik Maglaja, danas poslanik u Predstavničkom domu BiH Mehmed Bradarić.

„Mora se takva jedna zajednica razbiti na način kako smo to uradili, moraju se natjerati i prisiliti da poštuju zakone ove države. I to smo u Bočinji uradili. I mora se zajednica obezglaviti. Postoji glava te zajednice ovdje u BiH. Mislim da ima puno razloga i puno su grijehova napravili oni koji su zadrli u Ustav BiH - reći da samoubilački napadi nisu zabranjeni ali ih treba koristiti u pravo vrijeme ili u pravom trenutku, ili, recimo, da imate jednu islamsku zajednicu sa šerijatskim zakonima u Gornjoj Maoči - kad to čovjek koji je lider te zajednice to javno kaže, onda morate reagovati. Ne možete šutjeti“, kaže Bradarić.

Mevlid Jašarević biće optužen za krivično djelo terorizma i optužnica će biti podignuta do 28. aprila, kada mu ističe pritvor, potvrdio je tužilac Dubravko Čampara. On je potvrdio da je Tužilaštvo BiH tokom istrage došlo do informacija o finansijerima vehabijskog pokreta u BiH, među kojima su i oni koji su dali novac za napad na Američku ambasadu u Sarajevu, ali da će ti podaci biti objavljeni tek po podizanju optužnice.