Četvrtak, 24. april/travanj 2014, 00:12 CET

Crna Gora

Protest zbog kriznog poreza 28. januara

Logo crnogorske skupštine - ilustracija
Logo crnogorske skupštine - ilustracija
Veličina slova - +
Pošto su nakon sastanka u ponedjeljak predstavnici Vlade i Unije slobodnih sindikata koja se protivi povećanju poreza na zarade i koja zastupa stav da prije smanjivanja plata treba posegnuti za drugim mjerama - oporezivanjem bogatstva i luksuza, kao i transparentnijom poreskom politikom - ostali na početnim pozicijama, 28. januara će se, na dan usvajanja tzv. kriznog zakona, održati protest ispred Skupštine kojim Unija slobodnih sindikata želi da izvrši pritisak na parlamentarce.
Srđa KekovićSrđa Keković
x
Srđa Keković
Srđa Keković

"Unija je donijela odluku da organizuje protest 28. januara u 11 sati, ispred Skupštine Crne Gore. Cilj protesta je da pojedinačno, svakom poslaniku dostavimo pisani apel u kojem bi im ukazali koje sve ekonomske mjere mi mislimo da je vlada trebalo da preduzme prije smanjenja zarada. Zarade zaposlenih su već izuzetno niske i i većina građanki i građana Crne Gore živi na samom rubu gole egzistencije. Mi smo danas donijeli odluku da pozovemo rukovodstvo Saveza samostalnih sindikata Crne Gore da zajedno organizujemo taj protest", izjavio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković.

Iako je bilo najava da bi, zbog nezadovoljstva prosvjetara, školska godina mogla biti odložena, to se ipak neće desiti. Sindikat prosvjete će ipak pozvati sve prosvjetne radnike da, kako kažu, školsku godinu počnu ispred Skupštine.

"A oni koji ne budu mogli da dođu da sat vremena, štrajkom upozorenja daju svoj doprinos ovoj aktivnosti koju vodi Unija slobodnih sindikata", pozvao je predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević.

Iznuđene mjere

U namjeri da zakrpi naglo rastuću budžetsku rupu Vlada je prošlog ljeta uvela takse po kojima građani Crne Gore moraju da plaćaju po jedan euro mjesečno za svaki strujomer, mobilni telefon i kablovski risiver, a kao nastavak vladinog "cijeđenja suve drenovine" uslijedio je tzv. krizni porez, odnosno, troprocentno povećanje poreza na sve zarade koje su u bruto iznosu veće od 400 eura.

To u prijevodu znači da će se, ako ovaj prijedlog prođe, svima čija je neto plata veća od 267 eura odbijati 12 umjesto dosadašnjih devet procenata, a to pretvoreno u novac znači da će se od plate od 267 eura, koja ne doseže ni trećinu potrošačke korpe, odbijati dodatnih 12 eura, dok će prosječna plata od 478 eura biti umanjena za još skoro 22 eura.

Ranko KrivokapićRanko Krivokapić
x
Ranko Krivokapić
Ranko Krivokapić
Uprkos ubjedljivoj argumentaciji sindikalaca, Vlada odbija da promijeni stav.

"Vlada za sada ostaje pri odluci da se za zarade iznad 400 eura, u bruto iznosu za tri procentna poena poveća porez na dohodak fizičkih lica. Napominjemo da je riječ o kriznoj mjeri koja je u ovom trenutku hitna i neophodna i istovremeno je kratkoročnog karaktera i važiće do isteka godine. Ukoliko se u međuvremenu ne pronađe bolji i efikasniji model po održivost finansija. Dakle, ovu mjeru pratiće paralelno analize dva modela oporezivanja, progresivnog i proporcionalnog i to je predočeno predstavnicima sindikata i dogovoreno je da se u njenu izradu i oni uključe. Zavisno od rada ove komisije koju će činiti predstavnici vlade i sindikata u narednom periodu ćemo se opredijeliti za jedno do tih rješenja i ako se u narednom periodu neki od modela pokaže kao bolji od kriznog poreza svakako ćemo ta rješenja primijeniti", izjavila je portparol Ministarstva finansija Marija Radenović.

Značajan dio javnosti žestoko negoduje i, imajući u vidu uporno odbijanje vlasti da, prije svega, naplati nenaplaćen porez koji je dosegao cifru od 216 miliona eura, a potom i adekvatno oporezuje imućnije pojedince, neprestano postavlja pitanje - zašto Vlada uporno odbija da progresivno oporezuje lična primanja po principu veća plata - veći porez i to tako što bi se niža primanja maksimalno rasteretila.

Nov Vladin atak na novčanike građana sa najnižim primanjima, ovih dana je pokušao da objasni predsjednik parlamenta i lider manje članice vladajuće koalicije - Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić koji, iako se verbalno slaže sa kritičarima, Vladi ipak garantuje podršku potrebnu za izglasavanje.

"Naravno da su ovo iznuđene mjere. Mjere kao kod pacijenta kojeg nekako morate vratiti u normalu da biste ga spašavali. Ovo je iznuđena mjera i ona je posljedica prijašnjih pogrešnih politika, ali moramo dati vladi daha da nekako kreira stabilnije mjere. Poslije toga idemo u narednu fazu da što prije osmislimo progresivno oporezivanje kvalitetnijeg tipa".

Esad Krcić

esadk+rfe.co.me

Novinarstvom počinje da se bavi, radeći za specijalizovanu publikaciju Market Media, a zahvaljujući ranom angažmanu na Radio Beogradu, još u školskim danima, ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Od 2001. godine je član crnogorskog dopisništva Radija Slobodna Evropa.
Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.