Autor: Elvir Bucalo
U Evropskoj komisiji se ovih dana, iza zatvorenih vrata, dovršava preliminarni izvještaj eksperata koji su se vratili iz BiH, gdje su analizirali pripremljenost zemlje za bezvizni režim na prostoru koji “pokriva” Schengenski sporazum.
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić očekuje pozitivan izvještaj nakon što je BiH ispunila i posljednji uslov: usvojena je odluka da sjedište Direkcije za koordinaciju policijskih tijela bude u Sarajevu dok će Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije biti u Istočnom Sarajevu.
Takođe, izvšena su neophodna imenovanja u policijskim tijelima: Himzo Selimović je direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, njegovi zamjenici su Uroš Pena i Mile Jurić. Vinko Dumančić je ponovo izabran za direktora Granične policije BiH a Enes Gačanin je njegov zamjenik. Marko Dominković je postavljen za zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Nikola Špirić, želeći Izvještaju experata, za koji vjeruje da je pozitivan, dodati još nešto političkog poticaja, protekle sedmice je posjetio Brisel. Pored ostalih susreta, imao je sastanak i sa komesarkom za unutrašnje poslove Ceciliom Malmstrom. Nakon susreta, on je ubijeđen da komesarki, koja je svojevremeno bila ministar unutrašnjih poslova Švedske, neće biti težak zadatak uvjeriti svoje kolege da BiH treba što prije dati bezvizni režim.
"U tom izvještaju će biti argumenti sa kojima će ona moći da izađe pred 27 ministara i da kaže da je BiH ispunila uslove iz Mape puta i njeni građani treba da budu na bezviznom režimu. Spremni smo da provedemo kampanju unutar BiH kako se ne bi zemlje članice EU susretale sa onim sa čime se susreću nakon posljednje liberalizacije viznog režima sa zemljama iz našeg najbližeg susjedstva. Zapravo, došli smo da kažemo kako smo spremni da radimo dalje, jer će proširenje EU nejednakim tempom kojim se zemlje u okruženju kreću dovesti EU na granice BiH. To će biti najduža granica od 1000 km i već sada sa BiH mogu da rade na uslovima iz Schengena - mi smo spremni za to i želimo da budemo sigurni partneri. Mislim da je ovo prva renta koju građani BiH mogu da očekuju lično na evropskom putu - to nije renta za političare i političke elite, već upravo za obične ljude iz BiH. Ja sam ubijeđen da će izvještaj biti pozitivan i da će građani dobiti bezvizni režim."
Nikola Špirić. Foto: Midhat Poturović
Špirić: Ono što je sigurno – neće biti novih uslova, novih uslovljavanja, ali, sačekajmo taj prvi izvještaj. Mislim da je o datumima sada teško govoriti dok ne dobijemo taj novi izvještaj, ali gotovo je sigurno da će se to desiti prije izbora. Ja sam u to ubijeđen.
Špirić: Preliminarni prije Uskrsa, definitivni nešto poslije Uskrsa i tada će se moći govoriti o tom definitivnom izvještaju.
Ključne prepreke na putu do bezviznog režima su iza nas, mišljenje je i zastupnice EP iz Slovenije, Tanje Fajon, koja ipak upozorava:
"Kada se ispune kriteriji, ne bi trebalo biti dodatnog odgađanja. Naravno, talas imigranata u Belgiji, Njemačkoj i Švicarskoj ne pomaže ovom procesu i mogao bi stvoriti negativnu atmosferu među evropskim članicama. Nadam se da se to ipak neće dogoditi. S druge strane, u BiH je izborna godina, što bi, takođe, moglo imati negativan uticaj, posebno ako političari iskoriste ovaj proces kako bi dobili političke poene."
A u okviru široke evropske diskusije o obliku novog vanjsko-političkog djelovanja i servisa koji se stvara kao podrška prvoj evropskoj ministrici vanjskih poslova, Catherine Ashton, pominje se i Zapadni Balkan. Gđa. Ashton je, tako kaže, jasno shvatila da evropski kredibilitet kod međunarodnih igrača ovisi od toga kako će završiti posao u tom svom neposrednom susjedstvu, posao koji ne smije propasti.
Catherine Ashton,, Foto: Midhat Poturović
"U svojim prioritetima sam podvukla: Zapadni Balkan je nevjerovatno važan za naše djelovanje - od suštinske važnosti je i da u vrijeme izbora u BiH podvučemo važnost EU, da je promoviramo, da budemo sigurni da domaći političari objasne ljudima kakve to korake namjeravaju poduzeti kako bi zemlja prišla bliže Evropi i jednog dana postala njena članica."
Špirić: Ja mislim da Bosni i Hercegovini treba pomoći da se ohrabri proces koji se unutar BiH treba da završi ono što smo počeli – to je implementacija presude Suda za ljudska prava, a ne da se obećavaju neke rezolucije kao šuplji dokumenti koji će tu obavezu BiH ostaviti po strani i ponovo ocjenjivati da nismo napravili napredak. Dakle, treba nam institucionalna podrška institucijama da rade svoj posao. Ja mislim da je to jedini put koji garantuje uspjeh svih nas u BiH.“
U Briselu se uskoro, u vrijeme kada i vanjsko-politički servis stane na noge, očekuje i opsežan izvještaj Visoke predstavnice o tome kako vidi evropsku diplomatsku akciju, posebno korake kakve bi Unija trebala preduzeti u BiH i regionu. Važno i za nas, taj svojevrsni diplomatski manifest bi trebao označiti početak kraja vremena u kojem se Unija na globalnom planu opisivila kao ekonomski džin, a politički patuljak.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
ESI: Ukidanje viza za građane BiH tek na jesen?
U trci sa evropskim standardima za sigurnost hrane
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U Evropskoj komisiji se ovih dana, iza zatvorenih vrata, dovršava preliminarni izvještaj eksperata koji su se vratili iz BiH, gdje su analizirali pripremljenost zemlje za bezvizni režim na prostoru koji “pokriva” Schengenski sporazum.
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić očekuje pozitivan izvještaj nakon što je BiH ispunila i posljednji uslov: usvojena je odluka da sjedište Direkcije za koordinaciju policijskih tijela bude u Sarajevu dok će Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije biti u Istočnom Sarajevu.
Takođe, izvšena su neophodna imenovanja u policijskim tijelima: Himzo Selimović je direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, njegovi zamjenici su Uroš Pena i Mile Jurić. Vinko Dumančić je ponovo izabran za direktora Granične policije BiH a Enes Gačanin je njegov zamjenik. Marko Dominković je postavljen za zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Nikola Špirić, želeći Izvještaju experata, za koji vjeruje da je pozitivan, dodati još nešto političkog poticaja, protekle sedmice je posjetio Brisel. Pored ostalih susreta, imao je sastanak i sa komesarkom za unutrašnje poslove Ceciliom Malmstrom. Nakon susreta, on je ubijeđen da komesarki, koja je svojevremeno bila ministar unutrašnjih poslova Švedske, neće biti težak zadatak uvjeriti svoje kolege da BiH treba što prije dati bezvizni režim.
"U tom izvještaju će biti argumenti sa kojima će ona moći da izađe pred 27 ministara i da kaže da je BiH ispunila uslove iz Mape puta i njeni građani treba da budu na bezviznom režimu. Spremni smo da provedemo kampanju unutar BiH kako se ne bi zemlje članice EU susretale sa onim sa čime se susreću nakon posljednje liberalizacije viznog režima sa zemljama iz našeg najbližeg susjedstva. Zapravo, došli smo da kažemo kako smo spremni da radimo dalje, jer će proširenje EU nejednakim tempom kojim se zemlje u okruženju kreću dovesti EU na granice BiH. To će biti najduža granica od 1000 km i već sada sa BiH mogu da rade na uslovima iz Schengena - mi smo spremni za to i želimo da budemo sigurni partneri. Mislim da je ovo prva renta koju građani BiH mogu da očekuju lično na evropskom putu - to nije renta za političare i političke elite, već upravo za obične ljude iz BiH. Ja sam ubijeđen da će izvještaj biti pozitivan i da će građani dobiti bezvizni režim."
RSE: Komesarka nije mogla obećati pozitivan sadržaj izvještaja, ali je mogla obećati da neće biti birokratske procedure, zastajkivanja u procesu. Ima li nekih datuma pred nama?
RSE: Kada očekujete da bi izvještaj mogao biti završen?
Špirić: Preliminarni prije Uskrsa, definitivni nešto poslije Uskrsa i tada će se moći govoriti o tom definitivnom izvještaju.
Ključne prepreke na putu do bezviznog režima su iza nas, mišljenje je i zastupnice EP iz Slovenije, Tanje Fajon, koja ipak upozorava:
"Kada se ispune kriteriji, ne bi trebalo biti dodatnog odgađanja. Naravno, talas imigranata u Belgiji, Njemačkoj i Švicarskoj ne pomaže ovom procesu i mogao bi stvoriti negativnu atmosferu među evropskim članicama. Nadam se da se to ipak neće dogoditi. S druge strane, u BiH je izborna godina, što bi, takođe, moglo imati negativan uticaj, posebno ako političari iskoriste ovaj proces kako bi dobili političke poene."
A u okviru široke evropske diskusije o obliku novog vanjsko-političkog djelovanja i servisa koji se stvara kao podrška prvoj evropskoj ministrici vanjskih poslova, Catherine Ashton, pominje se i Zapadni Balkan. Gđa. Ashton je, tako kaže, jasno shvatila da evropski kredibilitet kod međunarodnih igrača ovisi od toga kako će završiti posao u tom svom neposrednom susjedstvu, posao koji ne smije propasti.
"U svojim prioritetima sam podvukla: Zapadni Balkan je nevjerovatno važan za naše djelovanje - od suštinske važnosti je i da u vrijeme izbora u BiH podvučemo važnost EU, da je promoviramo, da budemo sigurni da domaći političari objasne ljudima kakve to korake namjeravaju poduzeti kako bi zemlja prišla bliže Evropi i jednog dana postala njena članica."
RSE: Ovdje u Briselu, počesto dolaze vijesti da se u BiH ne namjerava ništa značajnije činiti prije oktobarskih izbora.
Špirić: Ja mislim da Bosni i Hercegovini treba pomoći da se ohrabri proces koji se unutar BiH treba da završi ono što smo počeli – to je implementacija presude Suda za ljudska prava, a ne da se obećavaju neke rezolucije kao šuplji dokumenti koji će tu obavezu BiH ostaviti po strani i ponovo ocjenjivati da nismo napravili napredak. Dakle, treba nam institucionalna podrška institucijama da rade svoj posao. Ja mislim da je to jedini put koji garantuje uspjeh svih nas u BiH.“
U Briselu se uskoro, u vrijeme kada i vanjsko-politički servis stane na noge, očekuje i opsežan izvještaj Visoke predstavnice o tome kako vidi evropsku diplomatsku akciju, posebno korake kakve bi Unija trebala preduzeti u BiH i regionu. Važno i za nas, taj svojevrsni diplomatski manifest bi trebao označiti početak kraja vremena u kojem se Unija na globalnom planu opisivila kao ekonomski džin, a politički patuljak.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
ESI: Ukidanje viza za građane BiH tek na jesen?
U trci sa evropskim standardima za sigurnost hrane
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
