Dostupni linkovi

Može li u regiji zaživjeti skandinavski model


Ilustracija
Ilustracija
Početkom januara ove godine, ministar vanjskih poslova Srbije, Ivan Mrkić, plasirao je inicijativu o zajedničkom diplomatskom predstavljanju zemalja jugoistoka Evrope. Bazirano je to na takozvanom skandinavskom modelu, gdje zajednička diplomatska mreža uvelike smanjuje troškove, ali i jača prisutnost regije u najudaljenijim dijelovima svijeta.

"Ta inicijativa u ovom trenutku ima smisla i može racionalizovati troškove ukoliko neka predstavništva iz regije obavljaju neke konzularne poslove; dakle, ne radi se tu o diplomatiji nego o konzularnim poslovima koji bi se mogli objediniti jer za time postoji realna potreba zbog velikog broja građana iz bivše Jugoslavije koji žive širom sveta", ističe Ivan Vujačić, bivši ambasador Srbije u Sjedinjenim Državama.

Inicijativu o objedinjavanju regionalne diplomatsko-konzularne mreže treba podržati, ali s obzirom na još uvijek mnogobrojne probleme između zapadnobalkanskih država ne treba preterano ubrzavati njenu dinamiku, upozorava Dragan Đukanović, saradnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu. Detalje iz Beograda donosi Branka Trivić u prilogu Zajedničke konzularne usluge, ne i diplomatija.

BiH je zainteresovana za saradnju sa susjedima kada je u pitanju zajedničko korištenje ambasada u dalekim zemljama, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. To bi značilo uštede, a bila bi poslana i poruka da su zemlje Zapadnog Balkana bez obzira na noviju istoriju, spremne za taj nivo regionalne saradnje, kaže Amer Kapetanović pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose.

Pa ipak, BiH ima još neriješene probleme, od nepostojanja konsenzusa među Predsjedništvom koje je kreator vanjske politike, do nepostojanja Zakona o vanjskoj politici, što otežava uspostavu saradnje sa susjedima.

„Ja mislim da ni region nije za to sazrio, a pogotovo ne BiH koja još nema ni zakon o vanjskim poslovima. U Predsjedništvu BiH vodi se politika po članovima koji zastupaju pojedine bh. narode i tamo nema saglasnosti ni oko drugih temeljnih pitanja zemlje, a kamoli o vanjskoj politici ili npr. o pristupanju BiH NATO paktu. Ja ne znam kako bi se onda moglo sarađivati na tom polju sa drugim regionalnim zemljama“, kaže dugogodišnji diplomata Hajrudin Somun. Detaljnije Mirna Sadiković u prilogu U BiH podrška, ali i prepreke za zajedničke ambasade.

Ministar vanjskih poslova Kosova, Enver Hodžaj, početkom je januara ideju o zajedničkom predstavljanju prokomentarisao riječima:

„Vanjska politika Kosova je nezavisna i ambasade se ne mogu dijeliti“.

Hodžaj je to nazvao idejom koja podsjeća na bivšu Jugoslaviju. U međuvremenu je međutim, tokom prve zajedničke sjednice vlada Kosova i Albanije u subotu u Prizrenu, potpisana izjava o saradnji i strateškom partnerstvu dvije zemlje, kojom se predviđa otvaranje zajedničkih konzularnih predstavništava.

Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova pregovara s državama Regije o uspostavljanju zajedničkih diplomatskih predstavništava, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Najdalje se otišlo u razgovorima sa Skopjem.

"Ovakvi aranžmani svakako doprinose ekonomičnosti i efikasnosti rada DKP, omogućavaju brže širenje diplomatske mreže uz vidno manje troškove", ističe PR crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova Gordana Jovanović. Opširnije u tekstu Olivere Nikolić Skandinavski model - ušteda i doprinos saradnji.
XS
SM
MD
LG