Petak, 19. septembar/rujan 2014, 13:48 CET

Bosna i Hercegovina

Petnaest godina Pavarotti centra: Muzika ujedinila Mostarce

Obilježavanje 15 godina osnivanja Pavarotti centra, foto: Mirsad Behram
Obilježavanje 15 godina osnivanja Pavarotti centra, foto: Mirsad Behram
Luciano Pavarotti, Bono Vox, Zucchero, Brian Eno i Jovanotti – neke od najvećih svjetskih muzičkih zvijezda – otvorile su pred kraj 2007. godine veliki Muzički centar u tada strogo ratom podijeljenom Mostaru, tačnije njegovom većinski bošnjačkom, razrušenom istočnom dijelu, par stotina metara od Starog mosta. Uz reflektore velikih svjetskih medija, pokrenut je Muzički centar Pavarotti, s namjerom da se kroz muzičke terapije i druge vrste umjetnosti, radi na liječenju duhovnih rana - koje je nanio rat - kod velikog broja djece iz cijelog Mostara.

Petnaest godina kasnije, postoji opća saglasnost da je Muzički centar Pavarotti, ako se uzmu u obzir teške okolnosti pod kojima je ta institucija radila, ipak postigao svoj cilj. Sa ulice je sklonio na hiljade mostarske djece, bez obzira na njihovo ime i prezime i društveni status.

Do sada je bezbroj aplauza na velikom broju priredbi i svečanosti za svoj kreativni rad i prikazano stvaralaštvo dobilo na hiljade mladih, uzrasta od 3 do 30 godina, koji su prošli kroz desetak sekcija i radionica Muzičkog centra Pavarotti u Mostaru.

A kako je to izgledalo na početku, prisjeća se Amela Sarić, koja je dugo godina obavljala dužnost direktorice Muzičkog centra Pavarotti:

„Što se tiče početaka Pavarotti centra, naši ciljevi su bili veliki, bili su humani i bili su potrebni Bosni i Hercegovini i Mostaru u tadašnje vrijeme.“

Od samog početka, uprkos teškoj sigurnosnoj situaciji i slaboj slobodi kretanja u to vrijeme, Muzički centar Pavarotti, kroz svoje aktivnosti, udomio je djecu svih etničkih grupa iz oba dijela Mostara. 

„Na prvom mjestu skupio je ljude iz cijeloga grada Mostara, iz cijele regije, ponudio im je interesantne edukativne, kreativne i terapeutske radionice, odjel muzičke terapije, raznorazne koncerte i programe i na svoj osoben način obilježio život i kulturu grada Mostara“, kaže Amela Sarić.

„Radi se o kulturi jednog grada. Po meni je to jako bitna stvar. A druga stvar je što tu dolaze i hrvatska i bošnjačka djeca itd., što je lijep primjer pogotovo za ovaj grad“, navodi Armin Mustafić, instruktor na kursu gitare Muzičkog centra Pavarotti.

Međutim, kako je vrijeme prolazilo, međunarodne humanitarne organizacije su se povlačile iz BiH, pa tako i organizacija “War Child”, koja je na početku vodila brigu o Muzičkom centru Pavarotti. Nastupila su izuzetno teška vremena za mostarski Muzički centar, koji jedno vrijeme nije imao skoro nikakvog finansiranja jer se u međuperiodu čekalo da odgovornost za tu instituciju preuzmu lokalne vlasti.

Uprkos svemu, pa i ekonomskoj krizi koju prvo osjete institucije kulture, Muzički centar je opstao. 

„S obzirom na uslove u kojima radimo i na stanje u kojem je kultura i sve oko kulture, možemo biti preponosni na hiljade mladih ljudi, na djecu koja su zaista došla u velikom broju. Roditelji su nam ukazali povjerenje, a mi smo im to uzvratili“, kaže koordinator programa Muzičkog centra Pavarotti Mili Tiro

Pavarotti centar, foto: Mirsad BehramPavarotti centar, foto: Mirsad Behram
x
Pavarotti centar, foto: Mirsad Behram
Pavarotti centar, foto: Mirsad Behram
Priznanje Muzičkom centru Pavarotti odaju i predstavnici vlasti. 

„Zahvaljujući vizionarima nekog budućeg vremena i među njima i gospodina Luciana Pavarottija pokojnoga, mi danas sa ponosom možemo reći da je Centar opravdao sve ono što se do sada očekivalo od njega, a to je da kroz edukaciju i obrazovanje u glazbenom smislu ujedinimo ovaj grad, da napravimo bolje okruženje“, kaže gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Pohvale stižu i iz međunarodne zajednice. 

“Umjetnost je nešto što spaja ljude, ujedinjuje ih, bez obzira na to odakle ste, kako vam je ime, kojoj etničkoj grupi pripadate. I to je vrijednost i ljepota umjetnosti”, ocjenjuje šef odjela za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH Thomas Mesa.

Pored škole gitare, mladi Mostara u Muzičkom centru Pavarotti danas mogu učiti moderni ples, balet, pjevati u horu, slikati, praviti animirane filmove, a još djeluje i radionica muzičke terapije. 

„U školskoj 2011/2012. godini kroz kreativno-edukativne radionice Muzičkog centra Pavarotti prošlo je više od 450 djece. To je zapravo 450 djece koja su sklonjena s ulice“, navodi direktor Elvedin Nezirović.  

„Mi imamo mnogo male djece koja tu dolaze na ples. Druže se, sklonjeni su sa ulice, roditelji su zadovoljni – i to je najvažnije za nas“, naglašava asistentica u školi Plesnog studija “Flash” pri MC Pavarotti Tea Peco.

Zadovoljstvo zbog učešća u aktivnostima Muzičkog centra Pavarotti izražavaju i djevojčice Emina Kapetanović i Deni Mehić:

„Za djecu Mostara to znači mnogo zato što u ovom gradu nema puno aktivnosti koje se mogu raditi. A ako ih i ima, mnoga djeca nemaju mogućnosti za njih“, kaže Emina.

„Ja plešem već šest, sedam godina - i meni to puno znači jer ja volim plesati. Ne bih mogla bez toga“, dodaje Deni.

Zadovoljni su i roditelji. Na pitanje šta Muzički centar Pavarotti predstavlja za Mostar Mostarka Selma Raljević kaže:

„Predstavlja to da se djeca maknu sa ulice, da vide šta znači kultura i umjeznost, a ne samo rušenje ovoga grada. Predstavlja jedinstvo, slogu, budućnost.“

Šta i kako dalje? 

„Ja se samo nadam da su iza nas krizna vremena i da dolaze dani kada će nas ove i one organizacije i ove i one ambasade malo više primijetiti u smislu materijalne potpore kako bismo ne samo od simboličnih članarina koje djeca daju pravili program i uveseljavali tu djecu“, pojašnjava Profesorica u školi klasičnog baleta Muzičkog centra Pavarotti Arleta Ćehić.

Inače, Muzički centar Pavarotti jedna je od institucija koje stoje iza već sada tradicionalnog Mostar Blues Festivala. Festival je već doživio 10 izdanja i ugostio je neke od najvećih svjetskih i regionalnih muzičkih zvijezda. I za 2013. godinu organizatori Mostar Blues Festivala najavljuju dolazak vrhunskih muzičara svjetskog glasa u centar Hercegovine.

Mirsad Behram

Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu. Radio za Glas Amerike, Associated Press, Westdeutscher Rundfunk, Radio BiH, TV BiH, RTV Mostar, a objavljivao i u magazinu War Report, Oslobođenju, Dnevnom Avazu…

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Anonimni posjetilac
13.01.2013 05:02
Jedna lasta ne cini proljece.