Nedjelja, 31. avgust/kolovoz 2014, 02:16 CET

Programi / Pred licem pravde

Milanu Lukiću potvrđena doživotna kazna, Sredoju 27 godina zatvora

Milan i Sredoje Lukić
Milan i Sredoje Lukić
Žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je doživotnu kaznu zatvora za Milana Lukića, dok je njegovom rođaku Sredoju Lukiću kazna od 30 godina zatvora smanjena na 27. I dok se prvooptuženi Milan smiješio, žvakao žvaku i glumio da čita Bibliju prilikom izricanja konačne, drugostupanjske presude, Sredoje, bivši višegradski policajac, tužno je i zamišljeno gledao pred sebe, dostojanstvenije dočekujući kaznu za sudjelovanje u jednom od najužasnijih zločina opisanih na Haškom sudu - spaljivanje živih žena, djece i staraca u Višegradu 1992. godine.

Žalbeno vijeće je odbacilo svih osam osnova žalbe Milana Lukića, među kojima je bio i njegov navodni alibi i tvrdnje  da su ga svjedoci zamijenili za nekog drugog kada je oko 120 civila bošnjačke nacionalnosti živo zapaljeno u dvije kuće u Višegradu, tijekom ljeta 1992. godine. Sažetak osude je pročitao predsjedavajući sudac Žalbenog vijeća Mehmet Guney:

„U vezi s incidentom u Pionirskoj ulici, utvrđeno je da je kriv za zatvaranje najmanje 66 muslimanskih civila u kuću Adema Omeragića i da je zapalio kući, pri čemu je ubijeno 59 osoba. U vezi s incidentom na Bikavcu, Milanu Lukiću je utvrđena kaznena odgovornost za zatvaranje oko 60 muslimanskih civila u jednu kuću na Bikavcu, koja je potom zapaljena, pri čemu je ubijeno najmanje 60 ljudi, a jedina preživjela osoba je teško ozlijeđena.“ 

Spaljivanje civila na Bikavcu preživjela je jedino Zehra Turjačanin, koja se teško opečena uspjela izvući iz goreće kuće. Turjačanin je također dala iskaz pred sudom opisujući zlostavljanje koje je prehodilo ubijanju.

Neke žrtve navele su, također, kako je Milan Lukić i tada silovao jednu ženu, kao i da je odgovoran za više silovanja u Višegradu, pogotovo u zloglasnom hotelu Vilina vlas, koji je tijekom rata pretvoren u mučilište žena, ali i maloljetnih djevojčica. No za te zločine nije odgovarao pred sudom, kao ni njegov rođak Sredoje, također spomenut u tom kontekstu.

Uz spomenuta spaljivanja civila, Milan je osuđen i za ubojstvo Hajre Korić, te za još dva incidenta pogubljenja građana Višegrada:

„U vezi s incidentom na obali Drine, Milan Lukić je proglašen krivim za otvaranje vatre na sedam muslimanskih civila, pri čemu je  je njih pet ubijeno. U vezi s incidentom u tvornici Varda, Milan Lukić je osuđen za pogubljenje sedam muslimanskih civila", rekao je sudija. 

Osim toga, prvooptuženom Milanu je potvrđena kazna za zlostavljanje zatočenika u logoru Uzamnica, no u žalbenom postupku od tog nedjela je oslobođen njegov rođak Sredoje, pa mu je kazna smanjena za tri godine.

Iako nije kao Milan osuđen za ratni zločin istrijebljenja, kazna od 27 godina zatvora Sredoju je dodijeljena jer se Žalbeno vijeće također uvjerilo da je pomagao i podržavao zločin spaljivanja civila u Pionirskoj ulici:

„Pretresno vijeće nije pogriješilo kada je zaključilo da je on bio prisutan i da je time što je bio na oružan i prisutan u Memićevoj kući i što je učestvovao u premještanju žrtava, Sredoje Lukić, pruživši praktičnu pomoć, pomogao i podržao ubistva u Omeragićevoj kući“, naveo je sudija.   

Protiv Lukića, Haški sud je podignuo optužnicu još 1997. godine. No Milan je tek uhićen u Argentini  2005., dok se Sredoje iste godine predao vlastima Republike Srpske, navodno - nakon više godina skrivanja u Rusiji.

Suđenje, koje je obilježio skandal poticanja svjedoka na davanje lažnog alibija Milanu, počelo je 2008. Obojica će se ubrzo uputiti na izdržavanje kazni, nakon što sud odredi zemlje koje će ih primiti prema sporazumu o suradnji s UN-ovim Tribunalom.

**************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.