Dostupni linkovi

Sukcesija: Male šanse Antićevog predloga za reviziju sporazuma


Oliver Antić
Oliver Antić
Novi šef srpske grupe za sukcesiju, Oliver Antić, koga mnogi profesori Pravnog fakulteta iz devedesetih pamte po čistki onih koji nisu bili po volji vlasti režima Slobodana Miloševića, a koji je, pre prelaska naprednjacima, upamćen kao blizak saradnik Šešeljevih radikala, dan za danom, najavio je dve inicijative iz svog resora koje su u regionu podigle prašinu.

Prva je namera revizije dogovora sa bivšim jugoslovenskim republikama o podeli imovine, a potom najava žalbe Evropskoj uniji i drugim međunarodnim institucijama zbog toga što Hrvatska, kako tvrdi, ne vraća imovinu srpskim bankama i preduzećima koja su tamo poslovala.

Antić se poziva na Bečki sporazum o pitanjima sukcesije, sklopljen 2001. godine, za koji kaže da Hrvatska ne primenjuje, a da se prethodni pregovarači Srbije time nisu ni bavili.

Sukcesija je, ukazuju međutim stručnjaci, zamršeno klupko, a kako su nam rekli izvori upućeni u ovaj problem i sama Srbija ima velika velika dugovanja prema državama od kojih potražuje imovinu, te da bi inicijativa, po tom mišljenju, “mogla da se vrati kao bumerang”.

Stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da je ne primenjivanje Sporazuma o sukcesiji nešto što bi se moglo prigovoriti svim državama naslednicama SFRJ, te bi, po mišljenju Dragomira Popova, nekadašnjeg direktora bišve Savezne direkcije za imovinu, Srbija, pre pokretanja novih inicijativa, trebalo da napravi analizu onoga što je sama na tom polju uradila.

“Svaka od država, pa počev od Srbije bi trebalo prvo da se pobrine da izvršava svoje obaveze koje je ugovorom preuzela. Prema tome, neka gospodin Antić i nova vlast povedu računa i izvrše anaizu kako smo mi, Srbi, izvršili svoje obaveze, pa posle da pokreće inicijative. Počnimo konačno da sebi stvaramo pravo da zahtevamo od drugih”, kaže Popov.

Mahmud Bušatlija
Mahmud Bušatlija
Dok je Dragomir Popov uveren da bi eventualne inicijative doživele neuspeh, konsultant za strana ulagnja Mahmud Bušatlija, smatra da je u komplikovana pitanja dobro uključiti Evropsku Uniju. On ipak ukazuje da je za uspeh neophodna dobra priprema i profesionalno vođenje, a da se mora uzeti u obzir i činjenica da su svi procesi dvosmerni.

“Tako da je normalno da možemo očekivati iste takve zahteve i sa druge strane. Ali, ako se jasno definišu zahtevi obe strane, u ovom slučaju više strana, onda se lako i rešavaju kroz razne vrste kompenzacija, prebijanja, naturalne restitucije, ono što se može vratiti u onom obliku u kojem je uzeto, prosto se vrati… ali, jednom se, pre svega, ta oblast mora urediti – šta je ono što podleže sukcesiji, na koji način se vraća, na koji način se obeštećuje”, kaže Bušatlija.

Nesmotreni istup

Pregovori o sukcesiji traju već veoma dugo, podseća nekadašnji diplomata Vatroslav Vekarić i istovremeno ukazuje da je to što sva pitanja još nisu rešena, posledica veoma komplikovanih odnosa u nekim situacijama. Vekarić ocenjuje da inicijativa za reviziju nema naročitih izgleda za uspeh, jer ne zavisi samo od jedne strane, već od svih država potpisnica, upozorivši da bi, istovremeno, mogla da na neki način poremeti jedan proces koji je išao sporo, ali je ipak imao uspeha.

“Mislim da ova rekacija ne nagoveštava doprinos poboljšanju međusobnih odnosa između Beograda i republika bivše Jugoslavije, iako je to nešto što se najavljuje kao jedan od prioriteta ove vlade”, smatra Vekarić

Antićeve najave o reviziji sporazuma i žalbi međunardonim instancama, u Hrvatskoj su ocenjene kao nešto što ima unutarpolitičku svrhu. Vatroslav Vekarić međutim, potez pre vidi kao lični čin, jer, kako objašnjava, politička elita Srbije zvanično naglašava potrebu otopljavanja odnosa u regionu, te ne misli da bi se tako nešto moglo smatrati tekućom politikom.

“Ja bih to pre objasnio kao nekakav nesmotreni istup novog predstavnika u grupi za pregovaranje o sukcesiji, nego što je to neka smišljenja namera da se upućuje nekakva poruka bilo domaćoj bilo regionalnoj javnosti. Naravno, tu može biti i nekih ličnih uverenja da postoji nekakva nepravičnost u dosadašnjoj podeli, ali o tome, kada se ulazi u nekakve međudržavne pregovore, verovatno treba da se razgovara na zvaničniji, a manje emotivan način”, kaže Vekarić, a i Dragomir Popov, nekadašnji direktor bivše Savezne direkcije za imovinu, razlog pre vidi u ličnom, nego u smišljenom političkom činu.

“U odnosu na njegove ranije inicijative i delanja, ne čudi me”, kratak je Popov.

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, potpisli su u Beču 29. juna 2001. godine predstavnici Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Savezne republike Jugoslavije, a pregovori o njemu su zvanično trajali čitavu deceniju. Stupio je na snagu 3. juna 2004. godine, nakon što su ga ratifikovale sve države.
XS
SM
MD
LG