Dostupni linkovi

Kusturica nepoželjan u Ukrajini zbog proruskih stavova


Emir Kusturica tokom koncerta u Moskvi, februar 2015
Emir Kusturica tokom koncerta u Moskvi, februar 2015

Piše Jana Poljanska (Priredila Anamaria Ramač Furman)

Prošle nedelje je u Kijevu otkazan koncert na kojem je trebao da učestvuje sarajevski režiser, dvostruki pobednik Kanskog festivala i muzičar Emir Kusturica. Razlog je za to Emirov politički angažman. On je, naime, nakon ruske aneksije Krima i tokom trajanja rata u Donbasu bezbroj puta podržaao akcije Kremlja. Mišljenja ukrajinskih umetnika povodom zabrane koncerta su podeljena. Jedni smatraju da takvi ljudi nemaju šta da traže u Ukrajini, drugi tvrde da Kusturica ima pravo na svoj stav, čak iako ga većina ne deli.

Spisak persona non-grata u Ukrajini, na kojem već neko vreme radi Ministarstvo kulture, Služba bezbednosti, ali i građanski aktivisti, uskoro će biti još veći. Trenutno je sudskim odlukama 11 osoba proglašeno za “nepoželjne” u Ukrajini, kažu u ukrajinskom Ministarstvu kulture.

Istovremeno su građanske organizacije sastavile dodatnu, znatno širu listu osoba koje još čeka provera Službe bezbednosti i MUP-a Ukrajine. Prema međunarodnom zakonodavstvu, spisak ovih lica ne mora da bude objavljen, iako u kancelariji resornog ministarstva obećavaju da će, u skladu sa zakonima, na zvaničnom sajtu uskoro objaviti potpuni spisak nepoželjnih gostiju.

Jedno je sigurno - Emir Kusturica u Kijevu nije dobrodošao.

Ovaj umetnik je trebalo da poseti prestonicu Ukrajine 28. jula da bi nastupio na koncertu pod nazivom “Ljubav spašava svet”.

Međutim, ukrajinsko Ministarstvo kulture se, zbog Kusturičinih izjava da je ukrajinska vlada “nacistička” te njegove podrške ruske okupacije Krima i Donbasa, obratilo nadležnim organima koji su trebali da odluče da li da se dozvoli održavanje manifestacije na kojoj bi učestvovao i Kusturica.

Koncert je na kraju otkazan uz obrazloženje da su u pitanju bezbednosni razlozi, Kusturičina neprijateljska retorik, te reakcija javnosti zato što ovaj režiser zastupa stav koji je za većinu Ukrajinaca neprihvatljiv.

“Mi, kao organ vlade koji je odgovoran za kulturnu strategiju države, možemo da izvodimo zaključke o tome da li je u aktivnosti određenog lica prisutna pretnja po našu sredinu, po bezbednost života građana, i uopšte po nacionalnu bezbednost”, kaže zamenik ministra kulture Rostislav Karandejev.

Da ne bi došlo do protesta i nereda, odlučeno je da koncert bude otkazan, što je propisano i novim zakonima u zemlji. Naime, proletos je u Zakon o kinematografiji prvi put uveden pojam “osoba koja predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost”. Pod ovim se podrazumeva da će filmovi tako procenjenih lica izgubiti dozvolu za prikazivanje njihovih dela, te da ubuduće neće dobiti dozvolu za rad.

Međutim, Ministarstvo kulture nema pravo da odlučuje ko je ta osoba, ali se svi mogu obratiti Službi bezbednosti radi provere aktivnosti određene osobe. Tek nakon toga i odluke suda mogu da se preduzmu sankcije protiv takvog lica. Iti je taj put prošla i odluka o otkazivanju koncerta.

Jedan od organizatora koncerta i lider ukrajinske grupe “Braća Karamazovi”, Oleg Karamazov, je ranije izjavljivao da je Kusturica “čovek koji je zabrinut za budućnost Ukrajine jer bliski ljudi međusobno ispoljavaju agresiju”. А koncert “Ljubav spašava svet” je trebao, prema rečima Karamazova, da “ujedini ljude u ovim tragičnim vremenima”.

Režiser je bio prilično revoltiran odlukom kijevske Vlade. U intervjuu ruskom kanalu “Rossia 24” on je izjavio da “takve odluke nisu donosili čak ni nacisti”, te da je otkazivanje koncerta “još jedan izraz propagande”.

Prema njegovim rečima, “kijevska Vlada se predstavlja kao demokratska, ali istovremeno vrši pritisak nad onima koji misle drugačije”. Kusturica je dodao da ga to ipak neće sprečiti da snima filmove za Ukrajinu.

Ima veze i sa Bosnom

Rostislav Karandejev je, komentarišući reakciju Kusturice, pročitao jednu od režiserovih izjava:

“Na čoveka kao što je Vladimir Putin uvek može da se računa, da on neće svoje ostaviti na cedilu šta god da se desi – ni Ruse, ni Srbe, ni druge bratske narode. Ja smatram da Rusija treba da zaštiti Ruse koji žive u Ukrajini” – rekao je Kusturica u intervjuu ruskom nedeljniku “Sobesednik”.

Emir Kusturica podržava agresiju Rusije i, shodno tome, vlada i država mogu da preduzmu mere da bi sprečili umetnike poput njega da deluju na teritoriji Ukrajine, tvrdi Karandejev.

“Takvim ljudima nije mesto u Ukrajini, takvim ljudima nije mesto na podijumima. Oni ne treba da nastupaju pred Ukrajincima”, smatra on.

Sa državnom odlukom o zabrani koncerta nije saglasan ni producent pevačice Ruslane, Oleksandr Ksenofontov. Prema njegovim rečima, publika, a ne vlasti su ti koji trebaju odlučiti koje će umetnike ljudi videti u Kijevu.

Ksenofontov kaže kako mu je Kusturica bio autoritet i kako ga je poštovao. Međutim, razočarao se nakon njegov stava o Krimu. No, ovaj producent i dalje misli da Kusturica ima pravo na svoj stav, čak i ako Ukrajinci misle drugačije.

Ukrajinski filmolog i generalni direktor filmskog festivala “Molodist” Andrij Halpahči podsjeća da je režiser nepoželjan i u Bosni i Hercegovini.

“Mislim da su nekadašnje njegove izjave o Sarajevu, kojeg je navodno trebalo uništiti, izazvale negativnu reakciju u celom svetu. Zato ovo nema veze samo s njegovim 'ulizivanjem' Mihalkovu i Putinu”, komentariše ukrajinski teoretičar filma.

U Ukrajini trenutno postoji veliki rizik od terorističkih napada, stoga je država ispravno postupila što je otkazala koncert, kaže Halpahči.

On istovremeno dodaje da ga Kusturica trenutno ne interesuje ne samo kao političko biće, već ni kao umetnik. Prema njegovom mišljenju, poslednja ostvarenja ovog režisera veoma za ostaju za njegovim prvim filmovima koje je radio u Bosni.

Ukrajinska pozorišna i filmska glumica Rima Zjubina, koja već više od godinu dana ne sarađuje s ruskom televizijom, takođe smatra da je koncert trebalo otkazati. Ona kaže da u Ukrajini nema pravo da nastupa čovek koji podržava rusku agresiju.

“Za vreme Drugog svetskog rata – ja uvek navodim ovaj primer – nemački pevači i glumci nisu dolazili u Sovjetski Savez. Oni nisu radili u tom kulturnom prostoru”, kaže Zjubina.

Glumica stavlja akcenat na to da umetnik treba da bude mnogo odgovorniji od običnog čoveka: njegova reč može da spasi, ali i da ubije.

Pored Emira Kusturice kontroverzan je i stav Gorana Bregovića, koji je rusko-ukrajinski sukob okarakterisao kao građanski rat kojeg upravo Kremlj treba da zaustavi.

XS
SM
MD
LG