Ponedjeljak, 21. april/travanj 2014, 17:50 CET

Iz mog ugla

Kurspahić: Zašto nismo Škotlanđani?

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Veličina slova - +
Iz prošlonedjeljnih nastupa međunarodnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka u Njujorku i Vašingtonu najveću pažnju u javnosti i među diplomatima svakako je privuklo njegovo upozorenje na eskalaciju antidržavne i secesionističke retorike i aktivnosti među političkim prvacima u Republici Srpskoj. Entitetske vođe žestoko su reagovale na njegov izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija optužujući ga da je iznio neistine, da je izvještaj prepisao iz novina i da je alarmirajući ton tog izvještaja sračunat na to da se opravda dalje postojanje funkcije - i implicitno izdašnih privilegija - visokog predstavnika.

Osvrćući se na te kritike, Inzko je u Vašingtonu izjavio: "Niko iz Republike Srpske nije demantovao da je rekao to o čemu sam izvijestio Savjet bezbjednosti".

On je u istupanju u Woodraw Wilson Centru rekao kako je nakon serije sastanaka s najvišim predstavnicima svjetske diplomatije u Sarajevu, od Hillary Clinton i Catherine Ashton do britanskog šefa diplomatije Williama Haguea, uvjeren da se misija visokog predstavnika nastavlja sve dok zemlja ne bude nepovratno na euroatlantskom putu, da nema vraćanja unazad i da postoji puna međunarodna saglasnost o tome da je budućnost Bosne i Hercegovine njena puna integracija u NATO i Evropsku Uniju. To su proteklih nedjelja potvrdile i izjave najviših svjetskih zvaničnika u kojima se nedvosmisleno osuđuju antidržavna retorika i aktivnosti.

To je kontekst u kojem je na razgovoru u Woodraw Wilson Centru iz publike došao komentar kako se stiče utisak da je cjelovitost Bosne i Hercegovine "važnija za svijet nego za samu Bosnu"popraćen i pitanjima kako to svijet misli spriječiti podjelu te zemlje u vrijeme rastućih secesionističkih težnji u evropskim zemljama poput Španije, Škotske i Belgiji koje su to unutrašnje snage koje čuvaju njenu cjelovitost?

Valentin InzkoValentin Inzko
x
Valentin Inzko
Valentin Inzko
Pred tim pitanjima Inzko je, odstupajući od pretpostavljene hladne diplomatske "neutralnosti", izložio čitav esej o istorijskim i kulturološkim razlozima zbog kojih Bosna i Hercegovina zaslužuje pažnju i podršku svijeta: podsjetio je kako su Jevreji nakon progona iz Španije prije 600 godina našli svoj novi "mali Jeruzalem" u Sarajevu; naveo je tradicionalnu vrijednost "komšiluka" i kako je u toj bosanskoj tradiciji komšija često važniji od rodbine; naveo je integrativnu funkciju fudbala i kako je Ivica Osim predsjedavao nad njegovim ujedinjenjem; spomenuo i oduševljenje s kojim se u susjednim zemljama dočekuju bosanski pjevači i teatar; postavio je i pitanje - ako se podržava secesija u Bosni i Hercegovini i njena podjela - šta će se desiti s Vojvodinom, Sandžakom i dijelovima Makedonije s albanskom većinom; naveo je primjer vlastite zemlje koja je ne tako davno bila osporavana i nazivana "njemačkom Austrijom" da bi danas imala najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Evropi i nije, naravno, mogao ne spomenuti nezaobilazni primjer tradicije i kulture zajedničkog življenja u vidu bogomolja četiri svjetske religije jedne pored druge u starom Sarajevu.

Lično mi je vrlo bliska ova vrsta argumentacije. Odrastao sam u toj tradiciji i - koliko god ona bila izložena nasilju, sistematski potiskivana i uništavana, osporavana iz perspektive novih realnosti i "vrijednosti" - vjerujem kako je to istorijsko iskustvo vrijednost koju Bosna i Hercegovina može unijeti u zajedničku evropsku kuću.

Inzko se nije detaljnije osvrnuo na secesionističke pokrete i težnje u Španiji, Beligiji i Škotskoj na koje se u opravdavanju nagovještaja referenduma i otcjepljenja pozivaju i nacionalisti u Republici Srpskoj.  A tu postoji dramatična razlika zbog koje je "slučaj Bosne i Hercegovine" neuporediv s bilo kojim od navedena tri slučaja od kojih je svaki poseban i međusobno neuporediv: u Španiji je katalonska težnja za nezavisnošću buknula nakon što im je u decenijama Frankove diktature bila uskraćena autonomija; u Belgiji Flamance i Valonce dijele potpuno različiti jezici i geografski oslonac jednih na Francusku a drugih na Holandiju; Škotska je imala dugu istoriju kao nezavisna država još od srednjeg vijeka do 18. stoljeća. U sva tri slučaja, različita međusobno i bitno drugačija od bosanskohercegovačkog, postoje ozbiljne dileme i upozorenja šta bi eventualno otcjepljenje i nezavisnost mogli da znače recimo u vezi s pripadanjem evropskim integracijama. U katalonskom slučaju - Španija, kao članica Evropske Unije, mogla bi blokirati prijem u članstvo Katalonije, a to bi značilo i carinske i druge prepreke trgovini i biznisu i neke multinacionalne kompanije već najavljuju kako bi u tom slučaju svoja sjedišta i poslovne operacije iz Barcelone premještale prema Madridu.

Ono po čemu se bosanskohercegovački slučaj duboko razlikuje od sva tri navedena jeste to što je za razliku od višestoljetne istorije posebnosti u španskom, belgijskom ili škotskom slučaju ovdje riječ o zahtjevima za otcjepljenje i nezavisnost entiteta u čijem su nastanku prije nepunih 20 godina odlučujuću ulogu imali nasilje i "etničko čišćenje" s kulminacijom u genocidnom zločinu u Srebrenici. Svijet i ne mora učiniti ništa da spriječi eventualnu odluku o otcjepljenju: dovoljno je da je nikada ne prizna i da politički i ekonomski izoluje sve koji bi takvu odluku nesagledivih posljedica donijeli ili podržali.

Kemal Kurspahić

Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova “The Connection Newspapers”, osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik “Oslobođenja” u Sarajevu od 1988. do 1994.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: AP
27.11.2012 23:46
Cudno, g. Kurspahic je, kako barem na slici izgleda vec dobro sijed covjek, znaci da bi trebao biti pun zivotnih, politickih i drugih iskustava. Ali, kad je rijec o BH on u svojim kolumnama djeluje kruto i nefleksibilno. On bi najradje zagovarao centralisticku strukturu vlacti u BH. On kao iskusan novinar trebao bi da predlaze i naka druga rjesenja, koja ce BH drzavu napraviti prihvatljivom za sva tri naroda, a ne da slijepo brani drzavu koja je na veoma klimavim nogama. Pandorina kutija je otvorena, raspadanje i najstajanje novih drzava su sve vise stvarnost , i ako
g. Kurspahic BH tu nikako ne moze da vidi. Pogledajmo, samo brije nekoliko godina o secestioniskim pokretima koji se u kolumni spominju, nije niko govorio. Trenutno rakvih u Evropi imamo, ne ubrajajuci tu RS. Vremena se mijenjaju, taj argument g. Kurspahic kao da je zaboravio.
Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
28.11.2012 15:36
Sve se mijenja, i kada vecina gradjana BiH ne bude htjela BiH ona ce prestati postojati. Isto tako i Srbija i bilo koja druga drzava. No zasad, vecina gradjana BiH je hoce u ovim granicama i tako ce ostati svidjelo se to srpskom narodu i Srbiji ili ne. Bosna stoji vec stotinama godina na ovim prostorima, ako ne vojno ono barem svojim posebnim identitetom odupire se raznim osvajacima i nece srbi sad biti uzrok da ona nestane.
Odgovor

Ime: AP
28.11.2012 22:24
A da li si siguran da vecina gradjana danas zeli ovakvu BiH. Sta mislis kada bi se danas raspisao referendum, kakav bi rezultat bio?
Najveci dio Bosnjaka zeli BH cjelovitu, mada se ponovo ozivljava ona stara "potpisi Alija, nek` bude ko avlija" ili najnovije izjave pojedinih SDA.clanova: "bolje 100% vlast na 30% teritorije, nego 30% posto vlasti na 100% teritorije.
Ja mislim da je bolje i mala,ali funkcionalna drzava, nego velika a nefunkcionalna.
Odgovor

Ime: Hrvoje Grad: Herceg-Bosna
29.11.2012 13:39
Mislim da vecina u Bosni ipak zeli temeljite politicke i gospodarske promjene, a pojedini centri moci iz Sarajeva i Srbije, pokusavaju to nedemokratski osujetiti. Hrvati u tomu prednjace. Bilo kako bilo, ako Prlica oslobode, mi proglasavano Herceg-Bosnu, jer je to legalna tvorevina ukinuta pod pritiskom svjetske zajednice i u trenu slabosti oca nacije.

Ime: Dusan
26.11.2012 17:10
Koja ekipa licemera! Sta ce se desiti sa Vojvodinom i Sandzakom, korokodilske suze se liju..Vi vrlo znate G.Kemale a i bogami Inko da Vojvodina je neotudjivi deo Srbije sa 70 % Srba i da je vecina u Sandzaku muslimanska u 2 opstine - znaci mozete samo sanjariti o odcepljenju,..

Ime: Anonimni posjetilac
25.11.2012 02:40
Toliko cesto puta se cuju pitanja, a sta ce biti sa Vojvodinom, evo cak i g. Incko postavlja takvo pitanje. Ovo bi se moglo prije protumaciti zluradoscu,po onoj narodnoj "ako treba da krepa moja krava, neka krepa i tvoja". A sta se to moze desiti sa Vojvodinom? Nista. Dobro znama da Vojvodina nikad nije trazila
otcjepljenje od maticne drzava. Za tako nesto je potreban referendum. Dobro znamo da Vojvodini zivi oko 70% Srba, znaci niko ih ne moze preglasati. U najmanju ruku to mogu traziti Madjari kojih ima oko 15%, ali oni to nikad nisu trazili.

Uvijek se zlurado gleda na Srbiju po pitanju Vojvodine. A, Vojvodina je do sada samo trazila vise ekonomske autonomije, a sto joj i pripada, jer je ekonomski u bivsoj JU, po razvijenosti bila odmah iza Slovenije.
Istina, gospodin Kurspahic ne tematizira "otcjepljenje" Vojvodine, ali ipak rado zitira g. Incka. Ali se zato mnogo zanima za RS i pribojkava njenog eventualnog otcjepljenja. On nudi cak i recepde za to sprecavanje.
"Svijet i ne mora učiniti ništa da spriječi eventualnu odluku o otcjepljenju: dovoljno je da je nikada ne prizna i da politički i ekonomski izoluje sve koji bi takvu odluku nesagledivih posljedica donijeli ili podržali."
Ne znam sta vi g. Kurspahicu a i vasi sunarodnjaci imate od toga da BH ostane ovakva kakva je, kad je dva druga konstutivna naroda takvu ne zele. Vi ste dobro sijed i vremesan covjek, znaci puni ste iskustva, s toga vas pitam, da li vrijedi slijepo insistirati na necemu sto niti izbliza ne funkcionise? Vi dobvro znate da BH nije mnogo vise osim samo drzava na papiru.
Cak i sama SDA pocinje da shvata da je "bolje imati 100%nu vlat na 30% teritorijen, nego 30% vlasti na 100% teritorije". Da li bi ste mozda trebali u nekim od narednih kolumni da pisete u ovom pravcu
Odgovor

Ime: neanonimni
26.11.2012 20:37
Ustav BiH je jasan i ne govori o nikakvim teritorijalnim procentima vlasti. Konstitutivnost tj jednakopravnost naroda je zagarantovana ustavom na cijeloj teritoriji BiH ukljucujuci i RS. Sto se tice one narodne "ako treba da krepa moja krava, neka krepa i tvoja" to je upravo politicka mantra RS koja se poziva na slucaj Kosova kao opravdanje neke nezavisnosti. Ako cemo da budemo principijelni zasto se onda samo tu zaustaviti.

Ime: herco Grad: capljina
24.11.2012 17:57
Sa g-dinom Kurspahicem je uzaludno voditi dijalog. On svake nedelje, novim "argumentima" podupire predpostavljene(od rijeci predpostavka) prilike u BiH. To je i ovaj put slucaj.
Razlog svih dosadasnjih nesporazuma je u neprihvatanju pravog stanja stvari. To je postojanje tri strane sa svjim interesima. Interesi su nespojivi i treba naci kompromis. Svako jednako treba dobiti i izgubiti. To je tesko, ali treba teziti tome , a ne pretpostavljati da to ne postoji i da se moze nekakvim vanjskim faktorima neuralizirati.
Sta nije istina? U posljednjem poglavlju K.K. tvrdi da je rijec o"zahtjevima za otcjepljenje i nezavisnost entiteta". Skotska, Katalonija, Flandrij, ne samo da zahtjevaju, nego i rade na tom, a RS samo govori o"razlazu kao nuznosti zbog lose vodjenje politike". Sam Incko je upozorio"na eskalaciju...RETORIKE"(pocetak teksta)!!!.
K.K. pise kako su svjetski politicari za ukljucivanje BiH u NATO i EU. I to je to rjesenje!. A ko je protiv? Samo prethodno treba znati pod kojim uslovima se ulazi u igru. Da ne bi slucajno FBiH uvjetovala ulazak RS u EU!!!
Dalje se razvija teza-razlozi za poseban tretman unitarne BiH su Jevreji,koji su poslije pogroma u Spaniji nasli toplo gnijezdo u BiH. Jevrejski lobi je vrlo jak! I jos, oni koji su protjerali Jevreje prije 500 god. sada imaju prijetnju otcjepljenjem od Katalonije, a oni koji su primili Jevreje ne treba da imaju???Sto se tice tradicije komsiluka, iste ove tri skupine i na istom mjestu su do prije 20 godina dijelile istu tradiciju. Nesto je neispostovase?! I.Osim (moje duboko postovanje!) je bio trener SRJ, iako je rat vec bio poceo. Nije pomoglo.Njegovo ljudsko lice, ne mislim da ce ni ovaj put nesto vise znaciti, nazalost. Pjevaci i pjevacice, dobrim pjesmama pokazuju da muzika ne poznaje granice, ali politika nije ni muzika ni glazba!?
Sve sto je navedeno kao razlika u odnosu na Spance i Katalonce, Flamance i Valonce, Skote i Engleze ja bih sumarno prikazo ovako: iako se odlicno razumijemo mi imamo hrvatski, srpski i bosanski jezik, zivimo skupa, a odvojeno (cak u skoli!), idemo u Sarajevo, Banja Luku, Mostar, a mislimo na Zagreb, Beograd...,
klubovi nam igraju u Premjer ligi a navijamo za Dinamo, Crvenu zvezdu i Dzekov klub i sljedstveno tome za reprezentacije Hrvatske , Srbije i -Turske, imamo tri religije, istoriju, povijest i historiju nejednako tumacimo.
(H)Istorijski- Vlatko Vukovic je iz ovih krajeva isao u kosovski boj, "Nevesinjska puska" i ustanci Luke Vukalovica su srpski otpor turskoj okupaciji prije 150 godina, "Mlada Bosna" je srpska organizacija za slobodu Bosne (sada imamo samo Mlade muslimane), Gavrilo Princip je "terorista" koji se borio za ujedinjenje juznoslovenskih (zapadnobalkanskih, izvinite!) naroda.Srba je na pocetku 40ih godina 20-og vijeka u NDH (HRH +BiH) bilo preko 3 mil.!!! Slusamo samo jade jedne strane, a uporno zaboravljamo iste takve jade druge strane. Naravno ovo su sve argumenti nase zajednicke istorije, u koje sada vjeruje samo jedna strana. Drugima ne odgovara i ne treba i nisu obavezni da znaju. Samostalni su i nezavisni.
Na kraju teksta K.K. kaze da "Svijet ne treba nikad da prizna PRETPOSTAVLJENU nezavisnost RS i treba da je politicki i ekonomski izoluje". Pa pobogu Kemale, zar smo dotle dosli?
I vas jos interesuje sta ce biti sa Makedonijom. Ona je priznavanjem Kosova vec rekla sta misli o sebi i slicnim problemima. Vojvodina ako rijesi da se odvoji od Srbije (a nece budite sigurni!) to ce biti problem Srbije , na vasu srecu. Sandzak ce se nekako rijesiti , mozda sa Crnom Gorom, a mozda i sa Srbijom.
Tek onda kad prestanu sve ove nase hipokrizije, antagonizmi, seljacke domisljatosti, drvene kombinacije, igre sa tudjim mukama i suzama, i kada krene proces koji uvazava SVE interese SVIH strana-mi se mozemo nadati boljem. O suprotnom necu ni da mislim.
Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
29.11.2012 10:01
Gavrlio Princip je prije svega terorista koji je hladnokrvno ubio trudnu zenu i njeno dijete u utrobi. Istovremeno, obucen i opremljen u Srbiji navijestio je patnju koja je zadesila srpski narod neposredno poslije tog ubistva.
Srpski narod je "lucem trazio" nevolju decenijama, radeci protiv jedine mudre dinastije koju je moderna Srbija ikad imala, Obrenovica i nastojeci da dovede agresivnije i za rat raspolozene Karadjordjevice. Pri tom je taj narod hladno presao preko isto tako hladnokrvnog ubistva vlastitog kralja i njegove supruge.
Kaze srpska propaganda koja opravdava tadasnji srpski drzavni terorizam, bilo je tesko pod Obrenovicima, seljaci nisu imali sta jesti, privreda je slabo isla - pa eto dobili su Karadjordjevice pa im je bilo jos i gore! Petru I Karadjordjevicu jedini je merit za dolazak na vlast bio sto se borio protiv Turske u Bosni i Hercegovini i da se BiH prikljuci Srbiji. Znaci, ekspanzionizam, nacionalizam i agresivni rat a niposto mudrost i privredni razvoj.

Sta onda zakljuciti nego da je ratna katastrofa koja je uslijedila - okupacija Srbije i pogibija polovine muskog stanovnistva ne samo ocekivana nego i trazena?

Cinjenica da je Srbija ipak formalno dobila I svjetski rat nema apsolutno nikakve veze sa samom Srbijom, a i ta pobjeda je bila Pirova.
Odgovor

Ime: P. A.
25.11.2012 08:46
Tesko je odgovarati na ovako obiman tekst (a nije ni potrebno!), pa bih samo jednom recenicom zakljucio da je odavno poznat fenomen u medjunarodnim odnosima da zrtva (opste prihvacena) nakon kataklizme ima neko vrijeme sansu da postigne nesto od svojih ciljeva. Ona druga strana, mora da cuti. Isto je bilo sa Poljskom poslije Prvog sv. rata (dobili sve, cak za par sedmica pobili 8000 Jevreja), sa Srbijom u isto vrijeme, sa Jevrejima poslije Drugog sv. rata. Ovaj fenomen jednostavno odrazava manjak kapaciteta medjunarodne zajednice da se i poslije katastrofa i ratova, uravnotezeno pozabavi problemom, vec se spontano stavlja na stranu zrtve. Koliko je fenomen ranjiv, jer po definiciji ne polazi od ravnoteze, pokazuje stanje danas u Bosni.
Odgovor

Ime: terco Grad: sumadija
25.11.2012 05:31
Interesantno je kako do juce sumari sumske a danas "hrvati" iz "Hercegovine" u zadnje vrijeme na internet portalima su najveci proponenti Srpske politike, od Kosova pa do BiH. Nesto vam previse emocionalno za ljude sa Hercegovackog kamenjara srce lije za Kosovom kao izgubljenom koljevkom srpstva. A za stav Amerike su vam krivi Jevreji, stav Amerike koji nema nikakve veze sa moralnom obavezom da se nedozvoli legitimacija cilja genocida. Da sam predsjednik Srpske dao bi vam od svojih 49% komad za treci entitet samo na trudu i pjesnickoj estetici hvalospjeva srpske verzije istorije i progurivanja velikosrpskih gluposti.
Odgovor

Ime: herco Grad: capljina
25.11.2012 11:34
tercu od herca
U mom tekstu nema ni govora o SAD i Amerikancima. Vi ocigledno ne shvatate razloge zasto Incko pominje (a K.K. "trecira", u muzickom smislu)prihvatanje Jevreja u BiH prije 500 godina, nakon protjerivanja iz Spanjolske. Mada to i nije neka velika mudrost. Sljedstveno tome, ni ironiju kojom sam se posluzio na tu temu.
Odgovor

Ime: terco
25.11.2012 17:23
Ironija nije u tvom tekstu nego u tvom stavu. Gradjani BiH poput tebe koji generacijama zive u ovom zemlji bogate historije i multikulturne tradicije te vrijednosti i smatraju teretom i poistovjecuju sa tlacenjem bezdusno radeci na negiranju tih istorijskih cinjenica i na politici unistenja BiH, dok se stranci tipa Inzka bore za ocuvanje ovih kulturnih i istorijskih vrijednosti koje prepoznaju kao svoje i dio vaznje Evropske tradicije i vrijednosti. A ovo sve ostalo sto si napisao nije ni vrijedno komentara.
Odgovor

Ime: P. A.
25.11.2012 17:52
Terco,
ovo su nazalost samo dobre zelje ili snovi. Realnost je drugacija. Englezi ne loze Amerikance engleskog porijekla da se nastave boriti za svoje englesko porijeklo (ni Irci, ni Talijani, ni niko drugi), pa se ovi spontano i prirodno utapaju i grade zajedno sa svim ostalim americku naciju. Prije podne su svi Amerikanci, a kad rucaju, moze malo Italije u formi makarona i pizze i to je sve. Nikome ne pada na pamet da formira razlicite entitete unutar Amerike. U Bosni je drugacije. Bez obzira zasto to rade Srbi i Hrvati, ali rade! Rezultat je uzasan jaz izmedju tih tzv. naroda iako su zapravo vec odavno svi Bosanci. Ali nece da budu. Pitanje je samo koliko (ih) cekati?
Odgovor

Ime: terco
25.11.2012 20:05
Moze se svako osjecati kako hoce, kako prema sebi, kako prema svojim komsijama, postanskoj sluzbi ili zemlji u kojoj zivi, ali nema i nesmije biti udovoljavanja rezultatima genocida kroz davanja drzavnosti takvim tvorevinama. To svijet zna, ukljucujuci Ameriku koja je zauvjek svojom intervencijom investirala sebe u zavrsetak ovog sukoba. Kraj price.............

Ime: Monetarista
23.11.2012 23:18
Kao istaknuti novinar, mislim da bi KK mogao i trebao spoznati da je jedan od (nit najveci, niti odlucujuci), ali jedan od problema Bosne je sto se nacionalno budjenje Bosnjaka dogodilo jako kasno - ovdje govorim prije svega o postojanju jasnog politickog identiteta. Bez namjere da me itko pogresno shvati, ali Srbi i Hrvati su izgradjivali taj politicki identitet kroz 19. i 20. stoljece, vladali jedni drugima, ubijali jedni druge, ulazili u saveze itd. Ja mislim da 1991. politicku poziciju Bosnjaka nije imao ni Alija Izetbegovic, ni Zulfikarpasic i nitko nije znao kako ce bosnjacko politicko rukovodstvo "odigrati".
Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
29.11.2012 11:13
Izgradili smo i mi svoj nacionalni identitet u XIX vijeku, ali nam politicke okolnosti nisu bile naklonjene. Bitan dio naseg identiteta je sto smo vecinom primili islam kao religiju jos u XV stoljecu, kao alternativu za katolicko krscenstvo koje je nas tadasnji kralj htio nametnuti narodu. To je vodilo oslananju na Tursku kao prirodnog saveznika, a ne samo da je taj saveznik bio jako slab u XIX stoljecu nego nas je i izdao i radio protiv nas. U situaciji "svi protiv nas" dobro smo na kraju i izvukli nekakvu drzavu.
Odgovor

Ime: Daltonista
24.11.2012 14:40
Napisite puno ime i prezime Kemala Kurspahica a ne samo KK.
Neko ce pomislite da komentariset o Kjus Klanu (KK) tkz organizaciji bjelih u USA koji su bili protiv crnaca,obojenih i jevreja.
Odgovor

Ime: Monetarista
24.11.2012 22:41
Je li to sve? KK je meni vise kosarkaski klub.

Ime: Sana
23.11.2012 12:05
Ne vredi ni čitati tekst do kraja...poznata priča...utuk na utuk...kao i prije potopa.Incko i ini ...Raduj se tuđem zlu...kakva blamaža.Ko drugom jamu kopa - svi u nju padamo.Nadati se da su ovi pisci i govornici davno ispričana mantra.Neću da mi takvi uzmu i ovo malo nade.

Ime: P. A.
23.11.2012 11:24
Dobro da je razgovor vodjen u centru koji nosi ime Vudra Vilsona. Vudro najbolje zna kako je nastala Belgija na kraju Prvog svjetskog rata (da bi se napravio tampon izmedju nervoznih Francuza i jos vise nervoznih Njemaca). Vudro vrlo dobro zna kako je krenulo prekrajanje mape Evrope nakon sto su se raspale Otomanska, Habzburska, Ruska i Njemacka imperija. Upravo je on smislio glavni princip i instrument formiranja novih drzava nakon povlacenja cetiri imperije - princip koji se zvao samoopredjeljenje. Vudro se zalagao da svaka "grupa" koja se osjeca nacijom, ima pravo da se i zaokruzi granicama i proglasi drzavom. Druga je stvar sto se "instrument" koristio vrlo, vrlo pragmaticno, dakle krajnje nedosljedno.
Autorova argumentacija i objasnjenje zasto je bosanski slucaj drugaciji od spanskog ili skotskog - ne stoji. Razlika je je jedino u vremenu. To je tacno. A ko je koga napao, ubio, protjerao dva dana prije ili dvanaest godina prije, to je nevazno, jer se moze naci u svacijoj istoriji, samo je pitan je koliko se ide daleko kroz vrijeme. Ono sto ja mislim da izdvaja bosanski slucaj od ostalih, jeste sto su separatisticke teznje u Bosni nastale iz kvazidemokratskih uslova. I Skotska i Spanija su imale sasvim dovoljno vremena da kroz demokratske instrumente i uz dovoljno dobru ekonomiju, ponude svojim separatistima zajednicka rjesenja. Pa nije islo. Onda se zaista nema sta vise reci. A u Bosni? Tamo je sve izmisljeno! Sve je lazno. Izmisljeni su Srbi u Bosni, izmisljeni su Hrvati u Bosni. Srbija i Hrvatska rade intenzivno na razbijanju. Ekonomije nema. Demokratije nema. Nema normalnog i civilizovanog nacina da se u dobrim ekonomskim uslovima i kroz dovoljno vremena, ljudi slobodno odluce sta zele. Ne, sve je rezultata kampanje, histerije i lazi. To je razlika.
Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
23.11.2012 15:11
Kao prvo, Belgija nije nastala poslije I svjetskog rata nego puno ranije. Toliko dugo je vec postojala prije I svjetskog rata da je uspjela stvoriti i svoje kolonijalno carstvo uglavnom u Africi.
Kao drugo, BiH se ovdje ni ne poredi sa Skotskom (moras se nauciti citati tekst pa onda komentirati) jer BiH nema potrebe da se od bilo koga odcjepljuje niti je to ikad cinila. Sa Skotskom se pokusava porediti RS koja za razliku od Skotske nikad nije bila niti ce ikad biti drzava.
Odgovor

Ime: P. A.
24.11.2012 15:06
Ja lijepo napisah, nakon raspada 4 imperije. Jedna od njih je bila Njemcka. Dio te imperije je bila Belgija. Prvi znaci buduce samostalne drzave su dosli 1830...

Ime: Miko Grad: Slovenija
23.11.2012 09:41
Što će se desiti. Isto kao sa Kosovom, na to je trebalo prije da se misli.
Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
23.11.2012 17:17
Opet krivo poredjenje. Po ko zna koji put: na Kosovu, uvrijeme dok je ono bilo region Srbije, je albanski etnicitet bio izlozen etnickom ciscenju organiziranom od strane srpske vecine i srpske drzave. U RS, koja je danas region BiH, srpski etnicitet ne samo da nije izlozen nikakvom etnickom ciscenju nego ima sva moguca prava koja jedna manjina u nekoj drzavi moze imati, pa i jos vise od toga. Srbi su u BiH tako zasticeni da im niko nikad nece povjerovati da im tu moze faliti i dlaka sa glave (mada oni uporno izmisljaju nekakvo etnicko ciscenje u zadnjem ratu i bezuspjesno pokusavaju povezati BiH sa ustaskim zlocinima iz II svjetskog rata), pa je bilo kakvo poredjenje RS sa Kosovom bespredmetno.
Odgovor

Ime: Monetarista
23.11.2012 22:17
Dragi anonimni,

U Vasemu pripisku koristite rijeci "srpska manjina" i sl. i time samo nepotrebno dolijevate ulje na vatru i prikazujete odnose u BIH u svjetlu koji ne doprinosti njenom ocuvanju. Srbi, kao i Hrvati su ccimbenici BIH, a ne manjina. Ovih dana kada se bude sjecalo povjesnih dogadjaja koji su stvorili BiH, ccuccess da "Bosna nije ni ...... vec i ......". Na zalost, zatrovani nacionalistickom romantikom, takove stvari ne dopiru do mozga.
Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
29.11.2012 11:16
Hajde vise vi i vasi cimbenici. Ako 30% nije manjina i ako 55% nije vecina sta je onda? Da nije mozda obrnuto? Hocemo li sad mijenjati i zakone matematike jer se srbi osjecaju posebnima? Sve ste dobili u BiH iako ste manjina, sta vise jos hocete?
Odgovor

Ime: fred Grad: usa
23.11.2012 13:53
Dobra prognoza, jos ako Rusi pocnu sa sistematskim bombardovanjem Federacije BiH, vojno, ekonomski i politicki podrze srpske separatiste, a Dodik postane kralj Kraljevine Velika Srbija(bez Kosova, Vojvodine i Sandzaka,a jug BiH zatrazi pripajanje Dalmaciji i odcjepi se od Hrvatske......a Vrbas se pocne ulijevati u Panonsko more u Banja Luci. scenario je potpun. svi zadovoljni i sretni u blagostanju. Apsolutna ljepota, pa da ja jos dobijem 237 milona eura na lotu,.....