Srijeda, 17. septembar/rujan 2014, 21:35 CET

Bosna i Hercegovina

Kulminacija sukoba interesa: Iz vlasti u Ustavni sud RS

Ilustracija
Ilustracija
Bosna i Hercegovina ima krupan problem sa korupcijom, a naročito borbom protiv sukoba interesa čak i na visokim zakonodavnim, izvršnim ili sudskim instancama. Prije se može reći da su sukob interesa i partijsko postavljanje postali bezobrazno uočljivi i da nema adekvatne reakcije institucija koje bi trebale da sprječavaju takve pojave.

Najsvježiji primjeri sukoba interesa su postavljanje predsjednika Ustavnog suda RS Džerarda Selmana i jednog od sudija Zorana Lipovca, koji su prije nepunih šest mjeseci na te pozicije izabrani iako su bili u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i članovi vladajućeg SNSD-a.

U zemljama razvijenih demokratija kada se otkrije da je neko ko obavlja dužnost u nekoj ključnoj, zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj vlasti, u sukobu interesa, prirodno je da taj neko snosi odgovornost i, u najmanju ruku, podnese ostavku.

U Bosni i Hercegovini pojedini slučajevi prosto bodu oči javnosti vapeći za ozbiljnom istragom o mogućem sukobu interesa. Vlast, kao i obično, tvrdi da je sve čisto. Istraga gotovo i nema.

Tako se, naprimjer, od nadležnih, skoro pola godine čeka odgovor na zahtjev opozicije u Republici Srpskoj da se ispita koliko da li su predsjednik Ustavnog suda tog entiteta Džerard Selman, i jedan od sudija, Zoran Lipovac, u sukobu interesa.

Selman je na tu funkciju imenovan sa mjesta ministra pravde Republike Srpske. Zanimljivo je da se nije odrekao ni partijskog članstva u SNSD-u. Napustio je funkciju u Glavnom odboru te stranke, a članstvo zamrznuo.

Lider Demokratske partije Dragan Čavić ističe da je Selmanov sukob interesa itekako vidljiv.
Džerard Selman (lijevoI) i Zoran Lipovac (desno)Džerard Selman (lijevoI) i Zoran Lipovac (desno)
x
Džerard Selman (lijevoI) i Zoran Lipovac (desno)
Džerard Selman (lijevoI) i Zoran Lipovac (desno)

„Ja sam nedvosmisleno dokazao da je budžet za 2011. godinu krivotvoren. U Vladi koja je predložila takav budžet je bio Džerard Selman. Džerard Selman je, zajedno sa ostalim sudijama Ustavnog suda, moju apelaciju pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti usvojenog budžeta za 2011. godinu odbacio sa stanovišta nenadležnosti Ustavnog suda za ovakvu vrstu provjere. SNSD danas čini skupštinsku većinu, donose zakone, donose uredbe, imaju vladu, i naravno da su pod najčešćom ocjenom ustavnosti njihovi akti koji se nalaze pred Ustavnim sudom. Kako očekivati da Džerard Selman takva akta proglasi suprotnim Ustavu kada je na ovim lokalnim izborima bio ključni organizator skupova SNSD-a - a već je sudija Ustavnog suda?“, pita Čavić.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica navodi da je entitetska Komisija za utvrđivanje sukoba interesa ignorisala i slučaj izbora Zorana Lipovca, koji je kao delegat u Vijeću naroda tog bh. entiteta glasao sam za sebe za sudiju Ustavnog suda:

„Zloupotrebljava svoju poziciju u privatne svrhe i tim glasom sprema sebe u Ustavni sud gdje treba da se stara o ustavu te države i o pozitivnim propisima koje parlament donosi“, kaže Govedarica.

U objektivnost u radu Ustavnog suda RS u sadašnjem sastavu sumnjaju i Bošnjaci u entitetskom Vijeću naroda. Oni nisu htjeli ni prisustvovati biranju sudija u junu ove godine, tvrdeći da je prekršena procedura izbora. 

„O nizu odluka i zakona, koje su pokrenuli ili dolaze do Ustavnog suda BiH i prolaze kroz Ustavni sud RS, oni su već i kao ministri odlučivali“, podsjeća poptredsjedavajući Vijeća naroda iz reda Bošnjaka Mirsad Đapo. 

Džerard Selman više puta je do sada istakao da ne treba biti sumnje u njegov rad.

„Na prvom mjestu će mi biti zaštita ustavnog poretka i zakonitosti u RS-u, ali svakako i u BiH“, tvrdi Selman. 

Izbor sudija entitetskog Ustavnog suda samo je jedan slučaj u nizu. Javnost se još nije oporavila od sapunice o izboru novog glavnog revizora Republike Srpske.

Nasljednik Boška Čeke, Duško Šnjegota, takođe je predmet rasprave o sukobu interesa s obzirom da će se kontrolisati trošenje para iz vlade u kojoj je bio pomoćnik ministra finansija. Analitičari ocjenjuju i da je izborom novog revizora vlast konačno stavila šapu na rijetku instituciju vrijednu poštovanja.

Adis Arapović iz Centara civilnih inicjativa ubijeđen je da se preko 90 posto funkcionera u BiH bira po partijskoj podobnosti, a ne po stvarnom kvalitetu.

„Ovaj princip biranja najpodobnijih među nama doveo je do, blago rečeno, kolapsa ovog društva u svakom smislu – i u vrijednosnom, i u socijalnom, i u ekonomskom i u političkom. Ljudi koji su imenovani po političkoj ili  nepotističkoj liniji nemaju imperativ, niti imaju interes da urade bilo šta dobro za one kojima isporučuju uslugu ili za ljude oko sebe, već upravo za sebe lično i za one koji su ih na tu poziciju postavili“, ocjenjuje Arapović.   

Evo kakvu percepciju imaju građani kada ih pitamo o postojanju sukoba interesa i biranju po partijskim linijama:




I Evropska unija već godinama upozorava na nedovoljnu primjenu zakonskog okvira koji uređuje borbu protiv korupcije, posebno Zakona o sukobu interesa. Čini se da domaće političare to mnogo i ne brine.

Milorad Milojević

rfebl+blic.net

Diplomirao na Odsjeku za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Banjaluci 2003. godine. Novinarstvom se počeo baviti 1999. godine na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. 2002. godine postaje dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.