Politička kriza u BiH, odnos Srbije i Kosova, stranačke promjene u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana – plodno su tlo za generiranje nacionalizama. No, imaju li danas nacionalizmi podršku unutar vlastitih etno-nacionalnih zajednica, pitanje je o kome su, između ostalog, na Međunarodnoj konferenciji „Jedinstvo i razlike u Evropi“ u Mostaru, raspravljali
Sonja Biserko, Ivo Banac i
Rusmir Mahmutćehajić.
Konferenciju je po sedmi put organizirao Međunarodni forum Bosna.
Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s narušenim odnosima, onima među vodećim stranačkim liderima u zemlji. Zbog krize u vlasti usporen je i proces euroatlantskih integracija, a bosanskohercegovački političari nisu u stanju da provedu ni presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
Profesor Rusmir Mahmutćehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, nacionalizme naziva temeljem sukoba na Balkanu posljednjih 100 godina. Mišljenja je da su i danas itekako prisutni.
„Nacionalizmi su moderne ideologije. To je složeno pitanje, ideologijsko pitanje i valja ga neprestano istraživati i preispitivati. Bez toga nije moguće razumjeti niti stanje ovih društava, niti njihovu budućnost. Šta je moguće prognozirati s obzirom na razvoj tih društava za koja je prije svega presudno da ne zapadnu ponovo u onu vrstu destruktivnih odnosa, sukoba, a ta opasnost, nažalost, nije izbjegnuta“, kazao je.
Promjene u vlasti koje su se u Hrvatskoj desile u posljednjih godinu dana, dovele su do nešto drugačijih prilika unutar te zemlje, no odraza bi mogle imati i na države u okruženju. To se posebno odnosi na Hrvatsku demokratsku zajednicu, a sve su oči uprte u novog predsjednika
Tomislava Karamarka i put koji će 'novi' HDZ odabrati. Ovo je pitanje, smatra profesor Ivo Banac, ključno za naredni period.
„Zapravo, može se reći da je najvažnije političko pitanje u ovom trenutku u Hrvatskoj kakav će biti taj Karamarkov HDZ. Hoće li to biti organizacija koja će biti okrenuta prošlosti, povratak Tuđmanu, ili će taj novi HDZ ipak biti jedna tendencija koja će pokušati redefinirati umjereni desni centar?“ navodi Karamarko.
Nesposobnost za tranziciju
Povratak HDZ-a na Tuđmanove staze odrazio bi se i na odnose u regionu, posebno na odnos s Bosnom i Hercegovinom. No, prema mišljenju profesora Banca, nema indicija da će se takvo nešto desiti.
„U ovom kontekstu moram reći da ne postoje nikakve indicije da bi novo vodstvo HDZ-a bilo za tzv. treći entitet, ili da bi se protivilo stabiliziranju situacije u regiji“, kaže Karamarko.
Sonja Biserko
No, put ka Evropi ne odvija se prema željenom planu ni u drugim zemljama Zapadnog Balkana, zbog čega se cijeli region, smatra predsjednica Helsinškog komiteta Srbije
Sonja Biserko, nalazi u svojevrsnoj regresiji.
„U velikoj meri to je rezultat nesposobnosti ili nemanja kapaciteta za tranziciju i reforme unutar tih zemalja. Naravno, to je otežano i vrlo sporom konsolidacijom pojedinih država kao što su Bosna i Hercegovina i Crna Gora, a u tom smislu i Srbija koja nije priznala novu realnost u regionu“, smatra Biserko.
Imaju li nacionalizmi danas uporište u ideologijama i imaju li podršku u vlastitim etno-nacionalnim zajednicama - pitanja su na koja Biserko, analizirajući stanje na Balkanu danas, odgovara:
„U tom smislu mislim da dolazimo do neke situacije kada građani u ovim regionima više ne reaguju na tu vrstu nacionalističke propagande, ali nažalost, regionalne elite još uvek se koriste tom vrstom 'patriotizma' zbog svoje nesposobnosti da zemlju pokrenu iz ove sitaucije u kojoj se većina tih zemalja nalazi."