Četvrtak, 23. oktobar/listopad 2014, 01:07 CET

Hrvatska

Ko je hrvatski tajkun koji je darovao svoju tvrtku

Marijan Filipović
Marijan Filipović
Jedan od uspješnijih hrvatskih tajkuna, Marijan Filipović poklonio je svoju tvrtku u Čabru u Gorskom kotaru zakladi, čija je svrha financiranje razvoja čabarskog kraja. Čabar je najnerazvijeni dio Gorskog kotara, a Filipovićeva tvrtka Finvest glavni je izvor prihoda za stanovnike tog dijela Hrvatske.

Zaklada kao motor razvoja čabarskog kraja – to je bila misao vodilja Marijana Filipovića kada je odlučio uhodanu drvno-prerađivačku tvornicu u Čabru dati zakladi koja nosi njegovo ime.

„Ja sam svoju djecu namirio, a preostalu imovinu sam darovao zakladi jer smatram da će to zaživjeti i ostati ovom kraju, a bit će to i primjer drugima, koji su daleko bogatiji od mene“, kazao je on.

Filipović nije tipičan hrvatski tajkun – došao je u Gorski kotar iz Travnika sa tri konja samaraša daleke 1952. godine i bavio se izvlačenjem trupaca iz šume. Nakon devedesete kupio je ukupno 9 tvrtki ili pogona u Hrvatskoj i 8 u Bosni i Hercegovini, većinom u drvnom biznisu, pa su – kao i cijela ta grana indstrije – u problemima.

Hoteli u Njivicama na Krku dobro posluju, međutim čini se da ih Filipović planira prodati, kako bi očuvao proizvodnju. To je, priča se, bio i razlog zašto je Filipović smijenio svog sina sa mjesta generalnog direktora, jer je sin napravio dugove i htio upravo obrnuto -  prodati proizvodnju, a zadržati samo hotele. 

„Što sam po sebi, a što zato što je cijela ta branša na udaru, Filipović u drvnoj industriji ima gubitke i dugove. Turistički dio dobro stoji, ali to Filipović sada prodaje da bi vratio svoje osobne dugove za dionice koje je kupovao i dugove firme, zato što on želi zadržati proizvodnju. On ne želi ni ugasiti ni prodati taj drvni biznis  i pitanje je kako će uspjeti riješiti sa bankama te dugove i koliko će uspjeti investirati“, kaže za RSE novinarka  biznis-magazina „Lider“ Matilda Bačelić.

Sada je na čelu „Finvesta“  čabarski gradonačelnik Željko Erent, koji pozdravlja mogućnost nastavka proizvodnje u njegovom kraju.
IlustracijaIlustracija
x
Ilustracija
Ilustracija

„Teško je ovdje živjeti. Mi smo se praktički desetkovali u ovom kraju – Čabar ima 3.800 stanovnika, a svakih 10 godina ima 10 posto manje stanovništva, tako da je totalna erozija u svim segmentima društva.  U gospodarstvu radi oko 1000 ljudi, a sam 'Finvest' zapošljava oko 400 ljudi'“, navodi Erent.

Proteklih godina spominjala se u medijima afera oko neriješenih imovinsko-pravnih odnosa u Filipovićevoj pilani u Gerovu, također u Gorskom kotaru. O tome je izvještavala novinarka emisije „Provjereno“ na Novoj TV Danka Derifaj.

„Firma je radila bez ijedne dozvole, bili su u imovinsko-pravnom sporu sa ljudima na čijoj zemlji se tvornica djelomično nalazila i – nikome ništa! Tadašnji, a sada bivši direktor Marin Filipović, sin Marijana Filipovića, sam mi je potvrdio da on želi platiti kaznu, ali da ga nitko ne želi kazniti!“

To se sređuje, kažu u „Finvestu“. Također, mediji spominju i mnogo prijepora oko  Filipovićeve tvrtke „Finvest“ u Drvaru. Predsjednik uprave Filipovićeve tvrtke „Hotelske kuće Njivice“ koja se izdvojila iz „Finvesta“ i član upravnog vijeća zaklade Zvonimir Tudorović za RSE kaže kako je rješenje za Drvar na pomolu.

„Postoji inicijativa da Država Bosna i Hercegovina, odnosno taj tamo dio preuzme kompletnu imovinu i dugovanja tvrtke u Drvaru, kako bi oni koji u ovome trenutku u tome imaju najveći interes – jer u ovome trenutku gospodin Filipović tamo i nema previše interesa -  nastavili poslovanje, konsolidirali tvrtku i krenuli dalje“, rekao je on.

Što reći kao neki zaključak? U čabarskom kraju svi su sretni. U hrvatskoj javnosti većini ljudi je prva asocijacija da dobročinstva ne postoje, već da je posrijedi neka – kako se kaže – muljaža.  Ali dopustimo ipak mogućnost da iza svega stoji u prvom redu tvrdoglavost jednog starca koji se želi odužiti kraju u koji je prvi puta došao jednog ljeta pred 6 decenija sa tri konja samaraša.

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.