Subota, 26. juli/srpanj 2014, 19:13 CET

Suđenje Radovanu Karadžiću

Karadžiću dozvoljena žalba na odbačeni zahtjev za oslobađanjem

Radovan Karadžić pred Haškim sudom
Radovan Karadžić pred Haškim sudom

Pročitajte i ovo

Haški sud je izvijestio u srijedu kako je odobren zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da uloži žalbu na odluku po pravilu 98 bis kojom je odbačen njegov zahtjev da na poluvremenu suđenja bude oslobođen optužbi za uzimanje pripadnika UN-a za taoce 1995. godine.

Vijeće je utvrdilo kako su ispunjeni uslovi da bude odobren zahtjev optuženog da se žali Žalbenom vijeću obrazlažući kako sporno pitanje statusa zarobljenih pripadnika UN-a „značajno utječe na fer i efikasan postupak ili ishod suđenja“.

Nakon što je nedavno Raspravno vijeće u postupku odlučilo nakon rasprave po pravilu 98 bis - da se optuženog oslobodi po prvoj točki optužnice za genocid u više općina, kao i da treba sam dokazivati svoju nevinost za preostalih deset točaka (genocid u Srebrenici, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce) – na odluku su se žalile obje strane u procesu.

U objašnjenju zahtjeva za odobrenjem žalbe - optuženi je u vezi pripadnika UN-a naveo kako je njihov status krivo ocijenjen, odnosno da se oni prilikom uhićenja nisu mogli smatrati pripadnicima zaštićene grupe budući da su bili borci i sudionici borbenih aktivnosti.

S druge strane tužiteljstvo je zbog odluke sudaca (28.06.ove godine) da Karadžića oslobodi optužbe za genocid u 7 bosanskohercegovačkih općina (Prijedoru, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici, Foči, Bratuncu i Zvorniku) podnijelo također žalbu.

Karadžićev poziv Izetbegoviću

Odluka Raspravnog vijeća o oslobađanju od prve točke izazvala je žestoke reakcije u javnosti, ali i nekih državnih dužnosnika Bosne i Hercegovine, poput Bakira Izetbegovića koji je uputio zbog toga protesno pismo glavnom haškom tužitelju Sergeu Brammertzu potičući ga na žalbu.

Zbog protesnog pisma Izetbegovića reagirao je i optuženi Karadžić uputivši mu zahtjev da svjedoči u njegovom procesu kako bi omogućio da se sagleda „puni kontekst rata.“

U pismu napisanom na engleskom jeziku, kao diplomatskom riješenju „jer Vi govorite bosanski, a ja srpski“, Karadžić se zahvalio „dragom predsjedniku zbog interesiranja za njegov slučaj“ nudeći mu konstruktivnije učešće u njegovom procesu.

Pri tom je zatražio od Izetbegovića da dođe svjedočiti o aktivnostima Predsjedništva BiH između 1992. i 1995. godine, o ulozi takozvane Agencije za pomoć Trećem svijetu u naoružavanju Armije BiH usprkos embargu UN-a te o navodima da je bosanska vlada "iscenirala neke od ozloglašenih incidenata granatiranja u Sarajevu", u namjeri da izazove stranu vojnu intervenciju na njenoj strani.

Podsjetimo da se tužiteljstvo žalilo na oslobađajuću presudu za genocid u općinama po četiri osnova, tražeći da Žalbeno vijeće vrati točku jedan u optužnicu prije nego Karadžić počne izvoditi svoju obranu zakazanu za 16.listopada ove godine, pet mjeseci od trenutka kada je optužba završila sa svojim dokaznim procesom.

Optužba je u žalbenim osnovama ustvrdila da je Raspravno vijeće (predsjedavajućeg suca O Gon Kwona) pogriješilo kada je dodalo dodatne osnove po kojima se utvrđuje genocid; da je optuženi imao genocidnu namjeru bez obzira na to – je li su je imali direktni počinioci koji su iskorišteni kao njegovo oruđe; da je Raspravno vijeće krivo procenjivalo elemente genocida, umjesto da ih je promatralo u njihovoj cijelokupnosti te da je Raspravno vijeće propustilo analizirati - je li genocidna namjera uspostavljena u okviru drugih oblika odgovornosti - pojedinačne i/ili zapovjedne za koje se optuženi tereti.

Potkraj prošlog tjedna je žurno imenovano žalbeno vijeće koje će odlučivati o žalbi tužilaštva na oslobađajuću presudu Karadžiću za genocid u sedam bosansko-hercegovačkih općina, kako bi se stvar razriješila do jeseni.

Žalbenim vijećem će predsjedavati američki sudac Theodor Meron, a u njegovom sastavu su Patrick Robinson s Jamajke, Liu Daqun iz Kine, Khalida Rachid Khan iz Pakistana te Bakhtiyar Tuzmukhamedov iz Rusije.

Karadžić, bivši predsjednik RS i vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srpske optužen je za genocid u Srebrenici, progon nesrpskog stanovništva u 20 općina, teroriziranje stanovništva Sarajeva te uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.