Petak, 28. novembar/studeni 2014, 16:50 CET

Suđenje Radovanu Karadžiću

Karadžić o žrtvama: Tužiteljstvo pomiješalo babe i žabe

Ekshumacije kod Bratunca, septembar 2011.
Ekshumacije kod Bratunca, septembar 2011.
Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljen je iskaz istražitelja tužiteljstva Dušana Janca. Nakon što je u glavnom ispitivanju iznio ažurirane podatke haškog tužiteljstva koji govore o 6827 do sada identificiranih srebreničkih žrtava, Janca je prilikom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić suočio sa svojim tezama – o namještanju broja ubijenih za potrebe optužbe.

„Demografska jedinica tužiteljstva je provjeravala podatke i njihove su brojke pouzdane", odgovorio je istražitelj Janc na opetovane tvrdnje Karadžića o namještanju izvještaja o eshumiranim posmrtnim ostacima ljudi koji su nestali nakon ulaska Vojske Republike Srpske u Zaštićenu zonu Srebrenica.

No optuženi je tijekom višesatnog ispitivanja Janca pokušao prikazati kako je istražitelj kombinirao podatke koji su mu odgovarali s različitih popisa, primjerice – liste Međunarodnog crvenog križa o nestalima te liste Međunarodne komisije za nestale, ICMP-a.

„Da Vam pravo kažem malo sam zabrinut, ako postoji meni stvari koje nam se sviđaju i koje nam se ne sviđaju. Pa uzmemo nešto od Crvenog križa pa zamijenimo nešto na listi ICMP-a. Brinem se to štiklanje i kombiniranje, da ne kažem, baba i žaba. Ali znači postoji neki meni da možemo kombinirati. Recite da li je sve ostalo na listi ICMP-a savršeno, samo ste ta imena uzeli od Crvenog križa“, ispitivao je optuženi.

Slika nije crno-bijela

Janc je odbio mogućnost da je miješao spomenute liste, objašnjavajući kako ih je demografska jedinica tužiteljstva usporedno koristila za potkrijepu podataka o broju pogubljenih.

Kako bi osporio taj izvještaj Karadžić je nastavio iznositi svoju tezu - da su u masovnim grobnicama pronađene žrtve, ne samo iz srpnja 1995.godine, već i iz prijašnjih razdoblja rata.

Svjedok je odbio takvu mogućnost, kao i da su većina eshumiranih - vojnici Armije Bosne i Hercegovine ubijeni u borbama. Janc je pri tom napomenuo kako slika nije crno-bijela, navodeći kao primjer grobnicu Glogova u koju su pokopani i ljudi ubijeni duž puta Konjević Polje – Bratunac te ispred škole Vuk Karadžić u Bratuncu.

No naglasio je kako je većina žrtava unutar nje povezana sa strijeljanjem u skladištu u Kravici gdje je prema optužnici ubijeno oko 1000 zarobljenika.

„To je dakle jedan izuzetak. Kad je riječ o sjevernim grobnicama – Branjevo, Orahovac, Petkovci, Kozluk...nemamo nikakvih dokaza da su u tim grobnicama i neki drugi ljudi osim strijeljanih. Proces asanacije se nije ni dogodio“, naveo je svjedok.


Nakon Janca, o događajima vezanim uz zauzimanje Srebrenice, s iskazom je počeo zaštićeni svjedok pod pseudonimom KDZ 584, na sjednici potpuno zatvorenoj za javnost.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.