Četvrtak, 24. juli/srpanj 2014, 22:01 CET

Suđenje Radovanu Karadžiću

Karadžić traži od sudaca pomoć u dovođenju svjedoka

Radovan Karadžić u sudnici u Hagu
Radovan Karadžić u sudnici u Hagu
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je izdavanje obvezujućeg naloga (tzv.subpoenu) za bivšeg  međunarodnog pregovarača o budućnosti BiH, portugalskog diplomata Žozea Kutiljera (Jose Cutiliero), kojeg želi dovesti kao svog svjedoka obrane.

Kutiljero je 1991.i 1992.godine kao mirovni posrednik pokušao preurediti Bosnu i Hercegovinu u tri etnička dijela, a Karadžić ga želi dovesti u Den Haag kako bi potvrdio njegovu tezu obrane - da je taj sporazum prvotno prihvaćen od svih nacionalnih zajednica, a da je ubrzo potom bošnjačko vodstvo promijenilo stav.

Prema stavu obrane sporazum je odbacio Alija Izetbegović nakon konzultacija s diplomacijom SAD-a.

Iako je Raspravno sudsko vijeće napomenulo – kako je izvođenje dokaza o kontekstu sukoba nebitno, pogotovo u vezi obrane od zapovjedne odgovornosti nad pojedinačnim zločinima navedenim u optužnici, Karadžić se tome usprotivio naglasivši kako mu je jako bitno da dokaže - da on nije želio promjene u BiH te da zato nije ni doveo do rata kako bi ostvario svoje ciljeve.

Prema optužnici, Karadžić je bio na čelu udruženog zločinačkog pothvata sa ciljem stvaranja Velike Srbije s pripojenim područjima BiH u kojima su bosanski Srbi preuzeli vlast protjeravši građane bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

U podnesku u kojem objašnjava svoj zahtjev, Karadžić navodi da je ambasador Kutiljero, dao izjavu njegovoj obrani (u travnju ove godine), ali da odbija svjedočiti iz uvjerenja - da međunarodni mirovni posrednici ne bi trebali biti svjedoci jer bi to moglo ugroziti rad takvih diplomata u budućnosti.

Osim o kontekstu započinjanja rata u BiH, Karadžić želi Kutiljera ispitati i o incidentu u Sarajevu 27.svibnja 1992.godine kada je granata ubila 26 građana koji su čekali u redu kruh u Ulici Vase Miskina. Kutiljeru je navodno jedan portugalski oficir iz UNPROFOR-a ispričao kako je uvjeren da je smrtonosna granata ispaljena s položaja snaga Armije BiH.

Za obranu dobio polovicu vremena od traženog

Osim spomenutog Kutiljera, optuženi koji se brani sam planira pozvati skoro 600 svjedoka kako bi osporio optužbe za genocid u Srebrenici, teror nad Sarajlijama te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

Na savjet sudaca da skrati listu svjedoka reagirao je izbacivanjem njih tek deset ne odustajući od svjedoka koji će govoriti o kontekstu raspada Jugoslavije i početku rata u BiH.

Sudsko vijeće je obavijestilo kako je Karadžiću dozvolilo 300 sati za glavno i dodatno ispitivanje svjedoka koje namjerava pozvati, no ne i dodatnih 300 sati koje je zatražio za osporavanje presuđenih činjenica.

U svojoj odluci suci su obrazložili unatoč velikom broju od preko dvije tisuće presuđenih činjenica ne treba svaka od njih biti obrađena u postupku obrane koju će Karadžić početi 16.10.2012.godine, nakon pet mjeseci pauze u suđenju.

Tužiteljstvo je u dokaze uvrstilo inače svjedočenja 335 svjedoka, no samo 193 njih je svjedočilo na ovom procesu. Također uvršteno je oko 5000 dokaza tijekom 300 sati dokazivanja optužbi koliko je za to dobilo tužiteljstvo.

Suđenje Karadžiću je počelo potkraj listopada 2009.godine, nakon 15 mjeseci od njegovog uhićenja u Beogradu gdje se skrivao pod lažnim imenom Dragan Dabić te skoro 14 godina od podizanja optužnice.

Dokazni postupak tužiteljstva je završio u svibnju 2012.godine, a u nepunih 300 sati izvođenja dokaza saslušano je 193 svjedoka optužbe te su uvedene pisane izjave njih još 142.

Na unakrsno ispitivanje tih svjedoka optuženi Karadžić je potrošio prema računici sudaca oko 750 sati.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.