Subota, 25. maj/svibanj 2013, 09:36 CET

Svijet

Kakva je budućnost e-knjiga

Veličina slova - +
Autor: Tom Chatfield, BBC; prevela: Ena Stevanović


E-knjigama još uvijek nedostaju neke karakteristike koje čine njihove papirne konkurente toliko popularnim, ali to bi se uskoro moglo promijeniti.

„Nedostajao bi mi miris“, „Meni je važna tekstura stranica“, „Ništa ne može zamijeniti onu ohrabrujuću težinu knjige“, neki su od komentara ljubitelja klasične knjige.

U sve češćim raspravama koje su vezane uz e-knjige obično ne morate dugo čekati da se neko pozove na fizičke atribute trulih polica sa knjigama koji nedostaju elektronskim tekstovima.

S druge strane, ne morate imati taj fetiš da biste primijetili da posjedovanje i čitanje elektronskih knjiga iz više razloga zaostaje za printanim izdanjima. Ironično, najvažniji razlog za to je nešto u čemu su digitalni mediji navodno nenadmašni: razmjena.

Kada posudim prijatelju jednu od knjiga sa mojih polica, nisam mu samo dao pristup tom nevinom komadu teksta, što bi bio slučaj kad bih mu poslao elektronski dokument. Dao sam mu fizički objekt koji je, barem u mom slučaju, sav ispodvlačen i koji sadrži primjedbe i mrlje od čaja. I kad dobijem knjigu natrag, s njom će doći i neka nova historija.

Danas kada internet ima gotovo neograničene mogućnosti na blogovima, chatu i društvenim mrežama na kojima se raspravlja o raznim knjigama, gotovo da nema nikakve povezanosti između tih zajednica i samih knjiga, što je okolnost koju je izazvala nadmoć tzv. Menadžmenta za digitalna prava (Digital Rights Management-DRM) među najvećim izdavačima.

Da biste shvatili šta radi DRM, uzmite u obzir razliku između posjedovanja knjige i posjedovanja prava da čitate knjigu pod određenim okolnostima, recimo na ograničenom broju uređaja i na ograničeno vrijeme. Prvo je ono što nude tradicionalne izdavačke kuće, a drugo je model DRM-a koji ima za cilj da zaštiti autore od piratstva. Osim toga, ove „digitalne brave“ onemogućavaju čitateljima da rade ono što žele sa knjigama koje su kupili. Da ne spominjemo da im to daje vrlo dobar izgovor da traže piratske kopije knjiga koje bi DRM trebao štititi.

Nepročitana i nečitljiva

Knjige moraju što brže sustići ostale digitalne medije. Stoga i ne čudi što je ove sedmice najveći svjetski izdavač naučne fantastike Tor Books postao prvi od velikih šest izdavačkih kuća koji je ponudio sve svoje digitalne knjige bez ikakvih autorskih ograničenja.

Cory Doctorow, autor i aktivist izdavačke kuće Tor je to nazvao „seizmičkim događajem u povijesti izdavačke industrije“. Za mene to predstavlja uzbudljivu mogućnost koja će pomoći korisnicima da sačuvaju sve prednosti ovog laganog digitalnog medija s mnogo kapaciteta i da istovremeno zadrže neke od važnih prednosti fizičkih knjiga - diskusiju, preporuke i razmjenu koje su oduvijek bile osnova čitanja.

Ključno pravilo digitalnih medija je oduvijek bilo to da je odnos mnogo važniji od obične kupovine, osnos između kreatora i potrošača, ali i odnos unutar zajednice potrošača koja ima sve veći utjecaj na kreativni proces.

U tom kontekstu, vrlo je neobično to da digitalni i printani formati vode ovu smrtonosnu borbu, s obzirom da, ne samo da isti ljudi kupuju oboje, već da najveći dio prodaje otpada na samoprozvane ljubitelje knjiga koji će uživati u prilici da povežu fizičko i digitalno utjelovljenje teksta. Bilo da se radi o popustu za printana izdanja vlasnicima digitalnih knjiga, digitalnim izdanjima u paketu sa fizičkim kopijama ili nekom drugom aranžmanu, spoj novog i starog je ono što i autori i čitatelji podjednako žele.

Kao što je nedavno izjavio autor Charlie Stross, najtužnija sudbina s kojom se može suočiti bilo koja e-knjiga je da bude nepročitana ili nečitljiva i da bude zarobljena u „zastarjeloj plastičnoj ploči“.

Knjige trebaju čitatelje kako bi opravdale svoje postojanje, trebaju zajednice čitatelja koji će nastaviti raditi sve ono što je oduvijek pokretalo pisanu kulturu kroz historiju modernog izdavaštva: razmjenjivati, očuvati i ponovno čitati iste knjige.

Ovo je vrijeme nepredvidive budućnosti i duboke nesigurnosti. Ipak, izdavači se suočavaju sa vrlo jednostavnim izborom: ili će razvijati tehnologije koje će ispuniti očekivanja čitatelja ili će neko drugi, negdje drugo graditi budućnost knjige.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Monetarista
25.08.2012 02:36
U svijetu ima nesto sto se zove Projekat Gutenberg. Mislim da bi RFE morao i trebao pisati o tome, a i pokrenuti inicijativu da se biseri BCGHS jezika digitaliziraju. Eto posla za kulturne neradnike regiona.

Ime: GreenPeace Grad: Bosna i H.
24.08.2012 08:20
Da bi nastala klasicna knjiga (od papira), potrebno je posjeci drvo, zatim ga preraditi (industrija celuloze je jedna od najstetnijih po okolinu), zatim hiljade knjiga casopisa i novina zavrsava kao otpad, spaljuje se ili reciklira.Tesko da to nema veze sa povecanom emisijom CO2, globalnim otopljavanjem.Ali eto dok su temperature u Evropi tropske, dok gore sume na sve strane, neki placu za mrljom od caja, koje nece biti na elektronskoj knjizi.Ocigledno, njima je forma vaznija od sadrzaja, i ne brine ih sto ce njihovi unuci o sumama cuti, i gledati slike jedino na stranicama elektronskih knjiga, bas zahvaljujuci premudrim i nacitanim babama i djedovima (koji su najcesce informaticki nepismeni).
Odgovor

Ime: Ivan Grad: Beograd
27.08.2012 09:36
Temperature u Evropi nisu tropske nego letnje, docim je u zapadnoj Evropi ovo leto izuzetno hladno i kisovito (zbog cega je u Engleskoj porasla prodaja knjiga, btw). Ne znam da li se to uklapa u vasu besmislenu tiradu. I pored svoje silne informaticke pismenosti, niste obavesteni o najjednostavnijim stvarima. Toliko o koristi od informaticke pismenosti. Sve to sto govorite je toliko smesno (njegovu agresivnu stranu cu ostaviti po strani) da ne zasluzuje ozbiljan komentar. Ova planeta je u proslosti prozivela mnogo strasnije stvari nego sto je to o cemu vi govorite, pa nam je evo i danas tu, lepe i cudesne kakva je bila i bice dok jednog dana ne nestane.

Ime: Petar Antunovic
23.08.2012 12:29
Sa e-knjigama fascinira samo jedna stvar. Ili, ok, dvije. Fascinira da mozete sjediti u sumi (naravno ako je suma u normalnoj zemlji) i "spustiti" knjigu par minuta nakon sto vam je zapela za oko. Drugo, sto je jeftinije nego papirno izdanje. A sve drugo je nedostatak i mana. Makar mi se tako sada cini. Jer ne mogu da zamislim da bi sva moja biblioteka koja cak i kao cjelina ima svoju estetsku vrijednost, trebala sada da stoji na radnom stolu u jednom aj-pedu. Pa osjecaj drzanja knjige pogotovo sa tvrdim povezom, pa miris...
Odgovor

Ime: Ivan Grad: Beograd
24.08.2012 09:18
I pokvari se ajped i ode cela biblioteka. Ili mu crkne hard. Ili zakaci virus. Ili zaspis dok citas, pa ga ispustis i razbijes. Ili ga izgubis. Ili ti ga ukradu (sto uopste nije nezmislivo, jer ga svuda nosis sa sobom).I ne mozes nikom da pozajmis knjigu. Da ne pominjem smaranje oko punjenja baterije. Ma koliko dugo da traje, ona ce se jednom isprazniti, a Marfijev zakon kaze da ce to biti onda kad ti je najpotrebnija. Ma smesno je porediti.