Četvrtak, 30. oktobar/listopad 2014, 17:40 CET

Bosna i Hercegovina

Kako iskorijeniti korupciju u BiH

Jedna od akcija protiv korupcije u Sarajevu - ilustracija
Jedna od akcija protiv korupcije u Sarajevu - ilustracija
Prema podacima do kojih je došla mreža nevladinih organizacija Account, korupcija u Bosni i Hercegovini svake sekunde proguta 47 konvertibilnih maraka. Korupcija je označena kao najvažniji društveni problem u BiH koji utiče na sve segmente života.

Poseban problem predstavlja činjenica da ne postoji zakonski mehanizam koji bi zaštitio građane koji su spremni prijaviti korupciju, ali i činjenica da građani u velikom broju slučajeva učestvuju u svemu.

Višnja Marilović je prijavila korupciju u kantonalnom javnom preduzeću Centar Skenderija u Sarajevu. Kao radnica u ekonomsko-finansijskom sektoru imala je potpuni pristup podacima i dokumentovala korupciju u vrijednosti oko tri miliona konvertibilnih maraka. Sve je prijavila nadležnom tužilaštvu.

„Tužilac je pokrenuo istragu i nakon što je federalni MUP ušao u Skenderiju da potvrdi te navode, meni je uručen otkaz ugovora o radu, a tužilaštvo, iako sam to još 9. marta 2011. odnijela, još nije reagovalo u vezi sa tim slučajem, a ja sam na sudu da vratim svoj radno-pravni status“, priča Marilović.

Višnja Marilović danas je predsjednica Udruženja uzbunjivača. Prvi cilj Udruženja na čijem je čelu je donijeti zakon o uzbunjivačima jer je to, vjeruju, jedini način da se korupcija u BiH iskorijeni, a osobe spremne da je prijave zaštite.

„Kad se dešavala odmazda nada mnom i nad mojim kolegama, nebrojene adrese smo prošli, počevši od ministarstava, i imali smo utisak da oni neće da nam pomognu. Ustvari, svako njihovo djelovanje bilo je van zakona, dakle da je resorni ministar pozvao direktora da me vrati na posao, to je van zakonskog okvira. Ne postoji zakonski okvir da se to učini i iz toga razloga mi sada želimo da se usvoji zakon i da ljudi slobodno u svojim organizacijama mogu prijaviti korupciju - jer mi najbolje vidimo šta se dešava iznutra u institucijama, javnim preduzećaima. Čim bi se to sankcionisalo i zaustavilo, vjerujte da bi BiH krenula naprijed“, kaže Marilović.  

Zbog svega danas je u Bosni i Hercegovini malo onih koji će i kada imaju dokaze prijaviti korupciju. Veći broj građana upravo je spreman učestvovati u svemu, platiti ljekare, profesore, zaposlene u pravosuđu, kako bi postigao određeni cilj. Neki će reći da se u BiH sa korupcijom počne od rođenja. Najprije se plaćaju ljekari koji pomažu da na svijet dolaze djeca, zatim se toj djeci plaćaju profesori kako bi završili škole i fakultete koje žele, a onda se nađu pare za zaposlenje - i na kraju se plati i za dobro grobno mjesto. Na pitanje da li su nekada ponudili ili primili novac građani odgovaraju:



Direktor Agencije za borbu protiv korupcije BiH Sead Lisak vjeruje da sve počinje od građana.

„Kada građanin odluči da neće biti korumpiran, kada građanin odluči da neće dati mito nekome, da traži na jedan zakonit način svoja prava, onda ćemo definitivno uspjeti u borbi protiv korupcije“, kaže Lisak.

Prevencija pravi način

Ipak, najveća korupcija zabilježena je u sektoru javnih nabavki i premašuje iznos od sedam stotina miliona maraka godišnje. U Udruženju građana Tender upozoravaju da će, ukoliko bude usvojen predloženi zakon o javnim nabavkama, korupcija narasti na milijardu maraka.

„Jer na korupciji počivaju svi ovi antagonizmi i samo se prebacuju na drugu osnovu. U suštini je uzimanje para poreskih obvzenika, građana, koje su najzdravije pare u ovoj državi. MMF ne bi trebao da bude ovdje još uvijek da se radi u ovom segmentu pošteno. To znači, kada bi se ovdje sačuvalo tih oko 700 do 800 miliona godišnje koja se ukradu, to su ogromna sredstva“, kaže Rajko Hecina, potpredsjednik Upravnog odbora Udruženja građana Tender.
Jedan od plakata protiv korupcije u javnim nabavkamaJedan od plakata protiv korupcije u javnim nabavkama
x
Jedan od plakata protiv korupcije u javnim nabavkama
Jedan od plakata protiv korupcije u javnim nabavkama

Prema podacima do kojih je došla mreža nevladinih organizacija Account, korupcija u Bosni i Hercegovini svake sekunde proguta 47 konvertibilnih maraka. Account je mreža nevladinih organizacija, medija, vladinih institucija i pojedinaca, čiji je cilj da ojača i ujedini glas civilnog društva kako bi uticali na vlasti u BiH da primjene antikoruptivne reforme. Kao pet prioritetnih oblasti u kojima treba djelovati označili su zdravstvo, obrazovanje, javne nabavke, pravosuđe i privredu. Direktor Accounta Eldin Karić kaže da je u nekoliko mjeseci rada napravljeno niz konkretnih pomaka.

„Evo sada zagovaramo izmjenu zakona o javnim nabavkama koji se nalazi u prijedlogu, ali kao prijedlog nije baš zadovoljavajući i mi ćemo kao nevladin sektor izvršiti pritisak na donosioce zakona da malo razmisle, da usvoje amandmane koji se mogu usvojiti, i da napravimo taj zakon kompatibilnim sa zakonom EU - da on bude normalan, da ne bude zakon koji će dalje generisati korupciju“, ističe Karić. 

Eldin Karić smatra da je stvaranje dobrog zakonskog okvira, odnosno prevencija jedini pravi način za borbu protiv korupcije u BiH.

„Preventivno - je to vam je ono: kad se već nešto desi, onda je gotovo.“

O tome gdje je korupcija najviše izražena teško je govoriti, kažu u nevladinom sektoru, jer ne postoji segment društva u BiH u kojem je nema. Prema izvještaju Centra civilnih inicijativa ,u bolnicama se, recimo, u prosjeku u novcu i poklonima da oko 700 konvertibilnih maraka. Centar za istraživačko novinarstvo je izračunao da građani novcem ili poklonima godišnje podmićuju ljekare u iznosu od 120 miliona maraka.

Takođe, prema istraživanju percepcije korupcije u BiH, korupcija u obrazovanju na vrhu je liste korumpiranosti.

Marija Arnautović

arnautovicm+rferl.org

U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.