Subota, 30. avgust/kolovoz 2014, 02:11 CET

Crna Gora

Kako firme i buduće mame varaju državu

Ilustracija
Ilustracija
Plata konobaricama u Crnoj Gori može da dosegne i do 1 600 eura, u džep zaposlenica u računovodstvu mjesečno može da se slije i do 3 i po hiljade. Nije skeč već istina, ali nije riječ o El Doradu na Balkanu već zemlji u kojoj inventivnost u prevarama države i izvlačenja para iz budžeta nema granica.

Iako sve na prvi pogled izgleda legalno, neke firme u Crnoj Gori formirane su samo zato da bi oštetile državu, a drugima osigurale protivzakonitu imovinsku korist. Po uprošćenom mehanizmu fiktivno zaposle porodilje sa kojim sklope ugovor o plati često enormnoj za crnogorske prilike.

Nakon što pođu na porodiljsko bolovanje država nominalnu sumu iz ugovora uplaćuje na račun poslodavca, a ovaj na račun porodilja koje im potom novac iznad interno dogovorenog iznosa vraćaju u kešu. Tako 12 mjeseci koliko traje porodiljsko bolovanje, a onda dolaze nove buduće mame i nove prevare.

Zato je lako postalo moguće da konobarica u Kolašinu prima platu od 1600 eura ili radnice u računovodstvu preko tri i po hiljade. Da potkradanje države poprima  drastične razmjere potvrdio nam je Novo Radović, pomoćnik direktora Poreske uprave Crne Gore koji kaže da trenutno provjeravaju 77 poslodavaca.

"Poreska uprava je dobila spisak tih poslodavaca za koje se sumnja da nezakonito i neosnovano uvećevaju zarade. Sada smo u fazi prikupljanja podataka, a o preduzetim mjerama ćemo kasnije govoriti jer će vjerovatno morati da se uključe i drugi državni organi. Ne znam da li su se policija i tužilaštvo uključili u istragu, ali u svakom slučaju doći će do saradnje, ako se pokaže da su ove tvrdnje tačne", naveo je Radović.

Praksa koja je ušla u genetski kod

Priču o prevari države fiktivnim zapošljavanjem porodilja pokrenuo je list "Pobjeda" koji je došao do podatka da ja na taj način državni budžet oštećen za više miliona eura. Da miriše na mutne radnje postaje jasno ako se zna da posljednjih godina u Crnoj Gori nije zabilježen nagli porast nataliteta, ali je država 2012. za porodiljska odsustva izdvojila 15 miliona eura više od u odnosu na 2007. Na spisku do koga je došla "Pobjeda" nalazi se i jedna građevinska firma u Mojkovcu koja "zapošljava" desetine žena koje mjesečno primaju preko1.500 eura.
IlustracijaIlustracija
x
Ilustracija
Ilustracija

Sociolog Ivan Radojičić primjećuje da inventivnost u pljački države ne treba da iznenađuje, jer je ona sistemskog karaktera.

"Sistem je devijantan u cjelini tako da ne možete očekivati da u takvim okolnostima i socijalnoj klimi pojedinci funkcionišu na drugačije načine. Jednostavno, sistem je taj koji vas tjera na takavo ponašanje i tu se ne ostavlja mnogo prostora za manevar. Svaki drugi pokušaj legalnog i legalističkog pristupa, po zakonima i propisima gotovo je u startu osuđen na neuspjeh u velikom procentu slučajeva", kaže Radojičić.

Je li domišljatost u pronalaženju načina u potkradanju sopstvene države odnosno drugih građana koji za nju kao poreski obveznici izdvajaju novac, više karakteristika našeg društva u odnosu na ona u okruženju?

Za profiličara Milisava Popovića ta praksa je  u Crnoj Gori izraženija pošto je u maloj državi evidentnije kako se neki bolje snalaze u mutnim vremenima.

"Zvanični podaci ne postoje, ali ono što je urađeno kao taj prvi statistički uvid ukazuje da smo mi prije vremena tranzicije, ali i tokom same tranzicije znali kako da muzemo državu. Kada bi uzeli neke velike industrijske sisteme iz Nikšića, primijetili biste da je da je dosta ljudi sa jedna navršenih 40 godina odlazilo u tzv. invalidsku penziju, jer su premije bile veće nego kod regularne penzije. Ta praksa je nama genetski izgleda ušla u kod iako je situacija u kojoj ćete da prevarite državu sada teža nego što je ikada bila iz razloga što su regule preciznije i bolje. Međutim, patimo i dalje od tih bolesti", ističe Popović.

Socilog Ivan Radojičić zaključuje da će do promjena u društvu ogrezlom u devijacijama doći kada dođe da promjena u vrhu sistema koji je ga je uspostavio.

"Naše društvo je vrlo adaptivno u svim okolnostima u kojima se nađe tako da me to sa te strane ne iznenađuje i isto tako mislim da kada bi se sistemska promjena, ona korjenita, ona koju svi očekujemo u dogledno vrijeme desila u Crnoj Gori isto tako bi bila određena disciplina na mnogo većem nivou, ukoliko bi to bilo u interesu onoga koji donosi odluke u ovoj državi", ocjenjuje Radojičić.

Dimitrije Jovićević

Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. počinje raditi za podgoričko dopisnistvo Radija Slobodna Evropa i od tada je povremni prezenter u studiju u Pragu.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.