Subota, 29. novembar/studeni 2014, 00:57 CET

Hrvatska

Izložba u Zagrebu: Veliki interes za nasljeđe socijalizma

Detalj sa izložbe, Zagreb, prosinac 2012.
Detalj sa izložbe, Zagreb, prosinac 2012.
U zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori otvorena je izložba „Refleksije vremena 1945 – 1955“  - svojevrsni kulturološki pogled i pregled tog izuzetno dinamičnog i zbivanjima bogatog  razdoblja u hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti.

Gotovo 500 izložaka iz hrvatskih  muzeja, galerija i institucija, kao i zanimljivi eksponati iz beogradskog  Muzeja istorije Jugoslavije posvećeni Titu i – usprkos lošem vremenu i niskim temperaturama -  izložba „Refleksije vremena 1945 – 1955“ postala je u Zagrebu kulturni događaj.

O odazivu publike nakon osam dana izložbe za naš radio govori autorica izložbe Jasmina Bavoljak.

„Odličan je! Ja sam iznenađena, makar me svi uvjeravaju da ne bih trebala biti.  Posjeta je jako dobra, s tim da tek danas moramo odraditi pisma školama  i druge naše popratne propagandne stvari.“

Jsmina BavoljakJsmina Bavoljak
x
Jsmina Bavoljak
Jsmina Bavoljak
Nakon 20 godina prešućivanja i apriornog negiranja  treba progovoriti o tom vremenu. A o tretmanu tih tema govori i odgovor na pitanje – koliko je izložaka za ovu izložbu skinuto sa zidova galerija i muzeja, a koliko ih je izvučeno iz podruma i depoa.

„Manje od jedan posto visi ili stoji u postavima muzeja. Sve ostalo je sa tavana, iz podruma ili depoa“, kaže Jasmina Bavoljak.

Nakon i više od dvije decenije izloženo je niz radova iz druge polovice četrdesetih eminentnih hrvatskih slikara i kipara - Ede Murtića, Vilima Svečnjaka, Vojina Bakića  i drugih.

„Osnovno što čovjek može zaključiti nakon ove izložbe jest da su slikarstvo i skluptura i autori koji su bili dobri u ono vrijeme i kasnije ostali značajni autori.“

Beogradski Muzej istorije Jugoslavije obogatio je ovu izložbu odijelima i uniformama Josipa Broza Tita i nakitom Jovanke Broz, kao i bizarnom zbirkom poklona koje su u to vrijeme razne organizacije poklanjale voljenom maršalu. Suradnja sa beogradskim kolegama bila je logičan izbor, kaže kustosica Bavoljak:

„Ako je nešto bilo indikativno za to vrijeme, bio je to Josip Broz Tito, i onda je bilo logično pogledati u depoe i riznice Muzeja istorije Jugoslavije, i izvući dio prošlosti i povijesti tog vremena.“

Koji je poklon možda najbizarniji, pitali smo.

„Ha ha,  znam sigurno što je najbizarniji izložak, jer se za njega svi zakače – to je maketa proteze koju je zubarska organizacija poklonila drugu Titu“, kaže kustosica.

(FOTOGALERIJA: Izložba „Refleksije vremena 1945 – 1955“)

Posljednjih godina raste interes za nasljeđe iz vremena socijalizma. Dean Duda sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta u izjavi za naš radio taj porast interesa vezuje uz nastupanje krize i recesije posljednjih 4-5 godina:

„Dakle, da se nakon  naglog i gotovo nasilnog izbacivanja socijalizma  kao sastavnog dijela europskih procesa modernizacije – u jugoslavenskom okviru kao jedan odvjetak nečega što mi se čini da je standard europske države blagostanja, a mi smo to imali u nešto drugačijim oblicima kroz više-manje regulirani  totalni ili politički vrlo nadzirani model - iz memorije, pokazuje da ti principi modernizacije i industrijalizacije, dakle činjenice da se svaki dan odvija neki minimalni korak naprijed u svakodnevnom životu, ljudima u ovom vremenu počinju nešto značiti.“  

Publicist i dizajner Dejan Kršić zajedno sa Deanom Dudom jedan je od autora prošlogodišnje zagrebačke izložbe „Socijalizam i modernost“. U izjavi za naš radio, on porasli interes za nasljeđe socijalizma dijelom vidi i u neoliberalnom trendu da se i to tržišno iskoristi,  dok svoj rad  razumije u sasvim suprotnom ključu.

„Dakle, ne zanima nas prošlost socijalističke Jugoslavije  samo kao prošlost, kao uspomena, kao lijepi trenuci iz djetinjstva, nego idemo vidjeti što je to politički značilo, zašto je to bilo važno ne samo za nas, nego i za sliku te bivše zemlje u svijetu, a onda i nešto što bi eventualno možda mogli iskoristiti – i u političkom i u društvenom smislu.“

Izložba „Refleksije vremena 1945 – 1955“   otvorena je do sredine ožujka, pa kada budete u Zagrebu, navratite.

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: niko
24.12.2012 08:46
Jedan od posljednjih velikih državnika koji su posjetili bivšu YU,bio je francuski predsjednik,Žiskar d Esten.U svojoj pratnji je imao cijeli niz eksperata,koji su trebali da utvrde,koliko bi trebalo vremena zapadnim zemljama da obnove svoje zemlje,ali bez Marshallowog pplana,sa razrušenošču Jugoslavije iz 45. i da postignu u svom razvoju ono sto je domacinima trebalo 30 godina.Ispalo je da bi SAD trebalo da upotrijebi 80,UK100,BRD,100,a Francuskoj 120 godina.Šta ćemo sad?