Petak, 31. oktobar/listopad 2014, 16:02 CET

Bosna i Hercegovina

Izložba o popisu stanovništva 1910. godine u Sarajevu

  • Fuad Ohranović, jedan od autora izložbe
  • Almira Alibašić Fideler, autorica izložbe

Izložba: "Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine"

Povodom obilježavanja Dana arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je otvorena izložba „Popis stanovništva Sarajeva 1910.“. Iako proveden prije 102 godine, to je najdetaljniji popis obavljen u Sarajevu i cijeloj zemlji u odnosu na prethodne. Autori izložbe ističu da bi njegova metodologija mogla poslužiti kao model za prvi poslijeratni popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, planiran za april 2013. godine.

Tokom austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini provedena su četiri popisa stanovništva (1879., 1885., 1895. i 1910.), svaki naredni sadržajniji. Onaj posljednji daje uvid u brojnost, spolnu i starosnu strukturu stanovništva, bračno stanje, vjersku pripadnost, kao i pismenost, zvanje, državnu pripadnost, maternji jezik, čak i podatke o tjelesnim manama.

Na izložbi je predstavljen i dokument koji pokazuje preliminarne troškove popisa stanovništva. Za potrebe sarajevskog popisa austrougarska vlada je izdvojila oko 450.000 tadašnjih kruna.

„I za vrijeme Austro-Ugarske monarhije Bosna i Hercegovina nije imala Zakon o popisu, što se može povezati i sa sadašnjim momentom. Međutim, konačno smo dobili taj zakon, pa bi se i popis trebao provesti. Ali, pošto se tada popis radio u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji, nije se željela izostaviti ni BiH kao važna pokrajina. Budući da se popis iz 1910. radio u cijeloj Evropi, pa i u svijetu, provodio se po najsavremenijim standardima ondašnjeg vremena“, ističe za RSE arhivistkinja Almira Alibašić Fideler.

Popis stanovništva iz 1910. obuhvatio je istovremeno i popis stoke. Arhivista i jedan od autora izložbe Fuad Ohranović kaže:

„Trebamo imati u vidu vrijeme u kojem je taj popis rađen. Nije bilo nacionalnog izjašnjavanja, već su građani Bosne i Hercegovine bili popisivani kao 'bosansko-hercegovački zemaljski pripadnici'. Ovaj popis nam daje informaciju čime su se bavili bh. stanovnici. Također, pruža nam podatke i o životnom standardu. Najviše su se bavili zanatima. Budući da je to i vrijeme industrijalizacije, bilježi se izvjestan broj radnika u fabrikama.“

Sarajevo je tada imalo 51.919 žitelja, pojašnjava Ohranović:

„U popisnoj listi je i rubrika koliko dotična osoba posjeduje zemlje, odnosno koliko ima čifluka. Upisivane su i neke plemićke titule, naprimjer begovi. Popisne liste takvih ljudi bile su pisane boljim rukopisom, a pojedine i krasnopisom, nego kada su u pitanju popisne liste ostalih slojeva stanovništva. Na izložbi imamo i popisnu listu jednog viteza iz porodice Kokotović koja nam otkriva da je on bio na višoj društvenoj ljestvici u odnosu na ostalo stanovništvo.“

Za popis su pripremljeni posebni štampani obrasci, tzv. kućni listovi (A, B, C, D, E). U Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci i Travniku koristio se obrazac B. Ovaj dokument je na prvoj strani imao rubrike za upisivanje prilika stanovanja. Inače, kućni list se sastojao od 36 rubrika gdje su se bilježili podaci o stanovništvu, a popis se provodio po mahalama, kućama, stanovima i domaćinstvima.

„Popisne komisije bile su najdirektnije zadužene za popis. Njihovi članovi su išli od kuće do kuće i popisivali ljude. Članovi komisije bili su pažljivo odabrani, uglavnom iz reda pismenijih građana. Trebali su imati i lijep rukopis, što je bilo jako bitno. Prije samog popisa izdat je proglas stanovništvu u kojem se ono poziva da na najbolji način sudjeluje u popisu, bez bilo kakve bojazni od eventualne zloupotrebe podataka“, kaže jedna od autora izložbe Almira Alibašić Fideler.

Sarajevo je prema administrativnoj podjeli iz 1883. predstavljalo područje sa posebnim statutom. Grad je bio podijeljen na sedam gradskih kotara: Čaršija, Koševo, Bjelave, Kovači, Grad (Kastel), Hrvatin i Bistrik – Čobanija.

„I taj teritorij je obuhvaćao područje od današnje općine Stari Grad, odnosno od područja Kozije ćuprije, pa skoro do Pofalića. Ovaj teritorij grada imao je 51.919 stanovnika, a sarajevska oblast je imala oko 288.061 stanovnika“, navodi Alibašić Fideler.

Slika sarajevskog stanovništva prema popisu iz 1910. jeste da je 'bosanskohercegovačke zemaljske pripadnike' činilo 33.573 ljudi, Austrijanaca 8.595, pripadnika Ugarske 8.191, a stranaca 1.560.

Historijski arhiv Sarajevo posjeduje fond u obliku kućnih popisnih listi koje su se prije jednog vijeka koristile za popis stanovništva Bosne i Hercegovine. Ali, građa iz perioda sva četiri popisa nije kompletna. Međutim, sve spise vrijedilo bi sačuvati.

„Zgrada depoa Historijskog arhiva Sarajevo je u prilično lošem stanju. Mi arhivisti se trudimo da građu čuvamo i da je sređujemo kako bi ona na što bolji način bila dostupna istraživačima i svim zainteresovanim ljudima. Ali, što bi se reklo, u kakvim je uvjetima sada, ona je poprilično očuvana“, zaključuje Fuad Ohranović.

Ni jednovjekovna starost ondašnjeg popisa ne može narušiti njegovu preciznost. Naprotiv, način na koji su se popisivali ljudi i sam kvalitet obrasca mogli bi se iskoristiti i za predstojeći popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, najavljen iduće godine.

Zvjezdan Živković

zivkovicz+rferl.org

Magistar komunikologije. U avgustu 2009. počinje angažman u sarajevskom birou RSE. Uređuje i prezentuje jutarnje vijesti, izvještava iz oblasti kulture, o socijalnim temama i evrointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje internet stranicu Balkanskog servisa RSE.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: BIH popis
14.12.2012 17:52
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km2, 1910. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.898.044 stanovnika.

Broj stanovnika: 1.898.044
Broj stanovnika ženskog spola: 903.192 ( -91.662)
Broj stanovnika muškog spola: 994.854
Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 908 : 1000
Broj domaćinstava: 310.339
Veličina prosječnog domaćinstva: 6.1 članova/domaćinstvu
Gustoća naseljenosti: 37.1 stanovnika/km2


Izvod iz popisa stanovništva BiH 1910. godine

Vjeroispovjest:

Pravoslavci 825.418 43.49 %
Muslimani 612.137 32.25 %
Rimokatolici 434.061 22.87 %
Židovi 11.868 0.62 %
Ostali 14.560 0.77 %


Izvori:

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Demografija, Tematski bilten 02/2007, Sarajevo 2007.godine
Federalni zavod za statistiku: Stanovništvo BiH po popisima

Odgovor

Ime: Anonimni posjetilac
20.12.2012 16:46
Ako neko proba pokrenuti pitanje u PS BiH ko je i kako napravio nad Srbima takvo etnicko ciscenje da ih je sad mozda i manje od 30% u BiH treba naglasiti da to nisposto nije i ne moze biti stvar organa vlasti BiH posto je ta zemlja/drzava prekticno izbrisana sa mape samo koju godinu nakon ovog popisa, da bi se kao clanica jugloslovenska federacije reafirmirala tek koju deceniju poslije.
Ni bosnjacke institucije ne mogu biti krive za ovo jer su bosnjaci bili na slican nacin dekretom zabranjeni jos i duzi period.