Razgovarala Albana Isufi
Izvršni direktor Međunarodne advokatske komore (IBA) Mark Ellis u intervjuu za RSE ocjenjuje da međunarodna zajednica neće pristati da se vrati na raniju situaciju kada su u pitanju odnosi Srbije i Kosova i da će insistirat da Srbija nastavi sa pozitivnim dijalogom sa Kosovom i riješi neka od otvorenih pitanja.
RSE: Srbija sada ima novu Vladu, a pitanje vezano za Kosovo ostaje nerazjašnjeno, kao i dijalog. Uz predsjednika kojeg smatraju nacionalistom i predsjednika Vlade koji je bivši glasnovornik Miloševićevog režima, kako vidite razvoj odnosa između Kosova i Srbije u narednim danima, sedmicama ili mjesecima?
Ellis: Pa, smatram da je predsjednik Nikolić već jasno naglasio da Kosovo predstavlja problem i da on ne priznaje napore međunarodne zajednice da omogući neku osnovu za Kosovo i njegovu nezavisnost, koju je sada priznao i Međunarodni sud pravde, ali koju nisu priznale sve zemlje. Međutim, smatram da su ovi novi izbori potpomogli negativnom odnosu Srbije i Kosova i nadam se da će želja Srbije da nastavi sa evropskim integracijama natjerati Srbiju i njenu novu Vladu da rade na prihvatanju uslova koji su dobri za obje strane – snažan odnos između Kosova i Srbije.
RSE: Posljednjih dana smo čuli različite izjave lidera u Beogradu i Prištini; Nikolić je izjavio da su srbi na Kosovu pod prijetnjom genocida. Sve to vrijeme, međunarodna zajednica traži dijalog. Da li je dijalog moguć u tako napetoj atmosferi?
Ellis: Pa, kao što kažu, mnogo je teže ostvariti takav dijalog kada imate predsjednika koji ne priznaje legitimitet Kosova kao nacije. Međutim, smatram da želja Srbije da nastavi sa integrisanjem u međunarodnu zajednicu će natjerati Srbiju da postane mnogo otvorenija dugoročno gledano i da nastavi ovakvu vrstu dijaloga. Kratkoročno gledano, mislim da komentari gospodina, predsjednika Nikolića nemaju pozitivan utjecaj na ovo partnerstvo ili suradnju koju moramo imati u regionu, ali smatram da, dugoročno gledano, međunarodna zajednica neće pristati da se vrati na raniju situaciju i insistirat će da Srbija nastavi sa pozitivnim dijalogom sa Kosovom i riješi neka od otvorenih pitanja. Smatram da će to biti dosta bitno za pitanje ili komentare o Srbima u sjevernoj kosovskoj provinciji ili gdje već, gdje se govori o genocidnim tendencijama. Smatram da je to jednostavno pogrešna izjava i ne pomaže ovoj vrsti dijaloga koji obje zemlje moraju ostvariti. Teško je ostvariti takav dijalog ako imate ovakvu vrstu nacionalističkih izjava koje daje nova srbijanska vlada. Međutim, vjerujem da postoje i pozitivniji trendovi koje smo vidjeli posljednjih godina i koji dovode do zaključka da, dugoročno gledano, Srbija mora prihvatiti legitimitet Kosova, kao i da je Kosovo njen susjed i da je bolje imati takvu vrstu suradnje sa njim. Smatram da će taj stav preovladati u budućnosti, ali se mogu složiti sa tvrdnjama da ćemo u skorije vrijeme svjedočiti dosta burnom periodu zbog pozicije trenutne srbijanske vlade i njenog stava prema Kosovu.
Korupcija je ogroman problem na Kosovu
RSE: Nakon odluke Međunarodnog suda pravde mnogi su bili optimistični glede priznavanja Kosova, ali se ovo pitanje čini dosta komplikovanijim u praksi. Šta je urađeno pogrešno prema vašem mišljenju i zašto Kosovo nije priznato u širim krugovima nakon ove odluke?
Ellis: Pa, kao prvo, mislim da je odluka bila kontroverzna. Vjerujem, i to sam javno rekao tada, da je to bila ispravna odluka prema zakonu, kao i iz političkih razloha. Činjenica je da postoje zemlje koje, prije odluke suda, nisu smatrale da je nezavisnost najbolja odluka za Kosoc, tako da mislim da će biti potrebno više vremena da ostale zemlje priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Činjenica je da je Kosovo nezavisno i da je priznato kao takvo; imaju dosta moćne saveznike, Kosovo ih ima, i smatram da je to jedno putovanje, jedno dugo putovanje, ali je jasno da je Kosovo na tom putu i vjerujem da će na kraju više zemalja priznati Kosovo. Ono što Kosovo mora uraditi jeste pomoći samom sebi tako što će usvojiti i prihvatiti demokratske principe koji će pokazati svijetu da može biti produktivan i aktivan član međunarodne zajednice. To je ono što Kosovo mora uraditi.
RSE: Da li Kosovo to sada radi?
Ellis: Postoje problemi koje vidimo u procesu razvoja Kosova. To možemo vidjeti kada pogledamo ulogu pravosuđa, za koje smatram da je jedan od najvećih stubova zemlje koja želi osigurati demokratski orjentirano okruženje. Kosovo sada prolazi kroz lančanu tranziciju koju sam vidio i u drugim zemljama regiona, a to je pokušaj ojačavanja pravosudnog sistema. Smatram da postoje neke pozitivne naznake, ali korupcija i političko uplitanje na svim nivoima i dalje predstavljaju ogroman problem na Kosovu.
RSE: Četiri godine nakon proglašenja nezavisnosti i dvije godine nakon odluke Međunarodnog suda pravde, pažnja je sada više usmjerena na sjeverni dio Kosova. Plan je implementiran, ali grad ostaje podijeljen. Postoje zahtjevi za političkim dijalogom u sjevernom dijelu Kosova. Kako vidite to rješenje i da li postoji mogućnost podjele?
Ellis: Nažalost, smatram da postoji značajan rizik od podjele. Kažem nažalost, jer smatram da je ujedinjena zemlja sa ujedinjenim ili integrisanim sjevernim dijelom najbolje rješenje. Ipak, tu je činjenica da kada pogledate većinu Srba u sjevernim provincijama, vidite da oni jednostavno odbijaju prihvatiti vladu u Prištini, što je problematično, posebno jer to nije mali postotak; ogroman broj Srba u sjevernim provincijama ima takve stavove, što nas dovodi do zaključka da tamo nema društvenog jedinstva, kao ni stabilnosti. To se dešava u mnogim konfliktnim arenama, kao i u post-konfliktnom okruženju; nije realno smatrati da će ovi problemi biti riješeni preko noći kada pogledamo istoriju regiona i istoriju Kosova i Srbije. Biće potrebna čitava jedna generacija da bi ovo uspjelo, ako ikada i uspije. Nisam uvjeren da mogućnost podjele nije opcija. Želio bih vidjeti društveno jedinstvo, ali istorija regiona nam pokazuje da je to nevjerovatno teško postići.
RSE: Da li se to može izbjeći?
Ellis: Pa, to je takav proces u konfliktnim područjima gdje imate različite nacionalnosti koje su se međusobno borile i gdje imate najgnusnije zločine počinjene na obje strane; to je proces koji je teško ostvariti, kao i istorija koju je teško nadvladati. Potrebno je dosta vremena i mnogo investiranja; potrebno je činiti male korake u pokušaju pronalaženja načina za suradnju. U pitanju je teška borba zbog podjela unutar zemlje i među narodima. Ako me pitate sada da li će proces biti uspješan, moram dati negativan odgovor. Ipak, uvijek sam optimističan i vjerujem u sposobnost ljudi da konačno pronađu način da se ujedine kroz poštovanje u humanost, ali istorija regiona nam govori da to neće biti jednostavan proces, iako je sigurno vrijedan truda.
Tekst prevela D.F.