Izbor novog reisa u BiH: Ko će biti Cerićev nasljednik

31. jula ističe rok za prijavu kandidata za imenovanje na poziciju reis-ul-uleme IZ u BiH. Najviše kandidatura ima muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović koji je predložen od deset mufijstava, potom profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici Halil ef. Mehtić i travnički muftija Nusret ef. Abdibegović. Novi reis biće izabran za dva mjeseca, a funkciju bi zvanično trebao preuzeti 19. novembra

Nakon 19 godina na čelu IZ u BiH, Mustafu ef. Cerića na poziciji reis-ul-uleme zamijeniće novi. Iako ističe rok za imenovanja kandidata iz izbornih jedinica u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi, već je izvjesno da će u proceduru ići pet kandidata, navodi predsjednik sabora IZ Safet Softić.

„To su četvorica aktuelnih muftija u Bosni i Hercegovini, to je sarajevski, travnički, zenički i tuzlanski muftija. Kao peti kandidat je hafiz Halil Mehtić, profesor na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Zenici. To je ukupno pet kandidatura. Ja ne očekujem da se pojavi više od ovih pet nabrojanih, a po kandidaturama do ovog trenutka prednjači tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović, koji, ako se ne varam,  ima ukupno deset kandidatura“, navodi Softić.

Husein ef. Kavazović tuzlanski muftija koji važi i za najozbiljnijeg kandidata i najmlađi je u svojoj konkurenciji. Nedavno je magistrirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Kavazović je bh. javnosti poznat po ratnoj prošlosti, kada je kao gradačački hodža osnovao ratnu jedinicu „Hodže“ koju su činili imami. Šest mjeseci bio je zarobljen u logoru HVO Turije kod Konjica, a nedavno je protiv njegovih zlostavljača podignuta i prijava.

Inače, Kavazović je poznat i po tome što je, svojevremeno, pozvao državna tijela da zaštite Islamsku zajedinicu BiH od uzurpatora vjerskih objekata, odnosno sljedbenika šejha Jusufa Barčića, tadašnjeg vođe vehabijskog pokreta. Kasnije je, nakon akcije Svjetlost na području Gornje Maoče tokom koje su uhapšeni neki od najradikalnijih sljedbenika ovog pokreta uključujući i Barčićevog nasljednika Nusreta Imamovića, od državnog tužilaštva tražio pravično suđenje i da im se omogući obavljanje vjerskih obreda. Također uživa i podršku Stranke demokratske akcije.

Profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici Halil ef. Mehtić također ima ratnu povijest, a svojevremeno je bio  glavni kandidat za emira Sedme muslimanske brigade. Zajedno je sa travničkim muftijom Nusretom Abdibegovićem, kao muftija bio zadužen za održavanje kontakata sa humanitarcima, ali i islamskim dobrovoljcima u srednjoj Bosni.

Jedinstvo i stabilnost

Nakon što saslušaju programe kandidata, sabornici će izabrati tri, od kojih će jedan biti izabran za novog reis-ul- ulemu.

„Prvo su referencije koje su kandidati do sada ostvarili u svome radu, zatim broj kandidatura koje su obezbijedili u dosadašnjem procesu, koji su dobili podršku sa više muftijstava, neki sa jednog, neki sa dva, zatim program rada koji će oni ponuditi Saboru“, pojašnjava kriterijume potpredsjednik Sabora IZ u BiH Edhem Bičakčić.

Podnoseći ekspoze o radu, još aktuelni reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić među najznačajnije je ubrojao proces osamostaljivanja IZ u BiH, izlazak iz opkoljenog Sarajeva i obilazak drugih ratom pogođenih džemata u Bosni i Hercegovini, obnovu Vakufske direkcije, kao i obnovu porušenih vjerskih objekata.  

Iako je gotovo dvadesetogodišnji rad reisa Cerića ostavio traga, Softić navodi kako to ne bi trebalo predstavljati breme novom.

„Teško je upoređivati pojedince. Reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić je zaista jedan dugi niz godina obnašao tu funkciju i mislim da bi bilo nepotrebno da se bilo ko ko bi bio izabran na ovu poziciju, na neki način poredi sa Mustafom Cerićem. Unutar Islamske zajednice postoji normativa koja reguliše insituciju reis-ul-uleme i svih drugih organa. U skladu s tim treba, naravno, jačati zajednicu, sačuvati njeno jedinstvo koje je ozbiljno narušeno sa svih strana – kako vidim u ovom posljeratnom periodu. S moje tačke gledišta, to će biti ponajveća obaveza novoizabranom reis-ul-ulemi – da sačuva jedinstvo i da Zajednica bude stabilna u tom pogledu“, rekao je Softić.

Zanimljivo je da se ovaj put nisu kandidovali oni za koje se vjerovalo da su i najozbiljniji Cerićevi nasljednici. Mnogi poznavaoci prilika u Islamskoj zajednici BiH predviđali su da će sandžački muftija Muamer Zukorlić u reisovu fotelju, no nije se kandidovao.

Slovenski muftija Nedžad Grabus, kojeg su mnogi i priželjkivali za nasljednika, odbio je kandidaturu zbog angažmana na izgradnji Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, te je naveo kako je izgradnja džamije u tom gradu jedno od najsloženijih pitanja džamija u Evropi.

Enes Karić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, koji je  2005. godine bio jedan od predloženih, također je odbio ovu mogućnost jer se želi posvetiti svojoj profesorskoj karijeri.
 
Novi reis biće izabran za sva mjeseca, a dužnost će preuzeti 19. novembra.