Utorak, 02. septembar/rujan 2014, 23:20 CET

Hrvatska

"Interliber" i u krizi

Sajam knjiga u Zagrebu
Sajam knjiga u Zagrebu
Preko 240 nakladnika iz desetak zemalja sudjeluje na ovogodišnjem zagrebačkom sajmu knjiga „Interliber“. Ova najveća knjižara u Hrvatskoj, kako je nazivaju organizatori, otvorena je do nedjelje, a uz predstavljanja knjiga, susrete sa piscima i okrugle stolove,  za posjetitelje su ponuđeni popusti i do 70 posto na cijene knjiga.

Kako da izdavači prežive u vrijeme krize? Sajmovi su jedan od načina popularizacije knjige, a specifičnost „Interlibera“ je u tome što je on do kraja posvećen čitateljima – jučer su se posjetiteljima sajma predstavili Arsen Dedić, Slavenka Drakulić i srpski pisci koji svoja djela tiskaju kod beogradskog „Službenog glasnika“, a danas su gosti bili hrvatski  autor srednje generacije Zoran Ferić i jedan od doajena hrvatske književnosti Ivo Brešan.  Zagrebačka izdavačka kuća „Profil“ jedan je od najsnažnijih hrvatskih izdavača.

„Odabir komercijalnijih naslova, cijene i marketinške akcije“ – odgovor je glavne urednice „Profila“ Ivane Žderić na naše pitanje kako se snalaze u krizi.

Na ovogodišnjem sajmu najveći je adut „Profila“ knjiga „50 nijansi sive“ autorice E. L. James i gostovanje autorice povijesno-romantično-ljubavnih romana Kate Furnival, i što još?

„Imamo svaki dan na 'Interliberu' kuhanje uživo sa autorima kuharica, imamo nekoliko self-help priručnika – jedan je o depresiji – 'Pobijedite depresiju', i jedan o ljubavi – 'Avantura osobne promjene 2' i novi roman Romana Simića Bodrožića“, kaže Žderić.
Dragan Purešić na sajmu knjiga u ZagrebuDragan Purešić na sajmu knjiga u Zagrebu
x
Dragan Purešić na sajmu knjiga u Zagrebu
Dragan Purešić na sajmu knjiga u Zagrebu

Iako Crna Gora, Kosovo i Makedonija nisu ove godine predstavljeni na „Interliberu“, izlagači iz  Bosne i Hercegovine i Srbije brojniji su nego ranijih godina.  Prvi puta na „Interliberu“ je Narodna biblioteka Srbije sa svojim izdanjima. Načelnik odjela za izdavaštvo i plasman knjige Dragan Purešić za RSE o tome zašto je upravo Zagreb izabran za prvo predstavljanje izdavačkog programa biblioteke izvan granica Srbije.

„Pa prvenstveno zbog bliskosti u svakom smislu – ne samo one koja se odnosi na razdaljinu, već pre svega suštinske bliskosti i srodnosti po pitanju jezika – to je već dovoljan razlog da se pojavimo ovde. U svakom slučaju ovde smo primljeni jako lepo, atmosfera je sjajna, štandovi su dobro opremljeni, ima mnogo lepih knjiga – što je za Hrvatsku već karakteristično – sa dobrom opremom i sa lepim prevodima, tako da je zaista podsticajno doći ovde i videti šta kolege rade“, rekao je Purešić.

Za razliku od Narodne biblioteke Srbije ili „Službenog  glasnika“ koji su državne firme,  manji privatni izdavači u Srbiji  su u nepovoljnijoj poziciji.

„Država se ne brine za izdavaštvo,“ kaže za RSE prevoditelj i vlasnik beogradske izdavačke kuće „Lom“ Flavio Rigonat.
Haris Alić na sajmu u ZagrebuHaris Alić na sajmu u Zagrebu
x
Haris Alić na sajmu u Zagrebu
Haris Alić na sajmu u Zagrebu

„Ove godine čak su potpuno ukinuli otkup za biblioteke, znači prethodnih  godina su mi otkupljivali po par knjiga – jednu možda, ili dve. Naprimer, ako ja objavim 20 knjiga oni otkupe jednu,  a ove godine neće izgleda biti nijedna. Nemaju kao para.  Imaju para za druge stvari, ali ne i za kulturu.“

Voditelj prodaje sarajevske izdavačke kuće „Bajbuk“ Haris Alić požalio nam se da je položaj knjige i izdavaštva u Bosni i Hercegovini takav da moraju funkcionirati strogo tržišno, dok su – kako je kazao – entuzijazam morali baciti negdje iza vrata.

„Dakle, ono što je domaće i što bismo možda sami pokrenuli kao nekakav dobar projekat  jednostavno više ne možemo sebi da priuštimo. Govorim recimo o knjigama iz kulturnog nasljeđa ili nekog domaćeg mladog autora kojeg prepoznamo – vjerujte da je u Bosni takva situacija da je uzeti i svom trošku objaviti mladog autora i dati mu neki poticaj – skoro pa nemoguć projekat.“

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.