Dostupni linkovi

Igmanska inicijativa: Sivo tržište riješiti kroz "nordijski" model


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Sivo tržište radne snage, u svim zemljama regiona ponaosob, zbog izražene potrebe i poslodavaca i brojnih nezaposlenih izvan granica svojih država, predstavlja i zajednički problem. Njegovo rješenje je, smatraju u Igmaskoj inicijativi, u uvodjenju "nordijskog" modela.

Iako je sloboda kretanja radne snage, prije svega, ekonomsko i socijalno pitanje, ono duboko zadire i u oblast ljudskih prava, a upravo to je predstavljalo osnovni motiv Igmanske inicijative da predloži uvodjenje nordijskog modela koji bi omogućio gradjanima zemalja regiona da se, na kvalitetno pravno regulisan način zapošljavaju u susjednim zemljama, a da ne budu uskraćeni za prava koja im pripadaju, a pored toga, uvodjenje takvog modela, donio bi značajnu korist i samim državama koje bi zbog eliminacije sivog tržišta radne snage ubirale dodatne prihode po osnovu zapošljavanja stranaca - konstatovano je tokom današnje tematske sesije o slobodi kretanja radne snage u kojoj su, u Skupštini Crne Gore, pored parlamentaraca, učestvovali i predstavnici Igmanske inicijative i relevantnih institucija i organizacija iz regiona.

“Neupućeni bi mogli pomisliti da se radi o potpunom regionalnom otvaranju tržišta radne snage koje će biti prepušteno stihiji, odnosno, zapošljavanje bez ikakvih ograničenja”, rekao je direktor Igmanske inicijative, Aleksandar Popov naglašavajući da je cilj upravo suprotan – da se kroz uredjivanje ove oblate stihija izbjegne.

“Korist od ovoga bi imale države iz koje radna snaga dolazi, države u kojima se zapošljava, ali će prije svega korist imati ljudi koji često rade u neljudskim uslovima, bez ikakve zaštite i prava, a često ne budu ni plaćeni za svoj rad”, rekao je Popov dodajući da Igmanska inicijativa preporučuje dva važna mehanizma.

“Jedan je zaključivanje bilateralnih sporazuma, ali i da se umreže i ujednače na nivou sve četiri zemlje i prilagodjavanje domaćem zakonodavstvu u skladu sa tim ali i sa poglavljem 2 pregovora o pristupanju EU. Drugi mehanizam bi, u nekoj kasnijoj fazi, bilo stvaranje medjudržavnog tijela, neke vrste savjeta četiri države, koji bi se kroz analizu problema i medjusobno usaglašvanje starao o implementaciji ovih sporazuma.”

Ekspertkinja Igmanske inicijative za Hrvatsku, Jagoda Milidrag Smid je, rekavši da su pitanja zapošljavanja i odgovarajućeg zapošljavanja za tržište rada krucijalna, a da se regionalno može uraditi mnogo vise nego do sada, ukazala na trend jačanja straha od socijalnog dumpinga, odnosno, animoziteta domicilne radne snage u regionu ali i EU prema radnoj migraciji, te da se mora ozbiljno raditi na razbijanju predrasuda.

“Saradnja na tom području može bitno doprinijeti razbijanju ovakvih predrasuda, razbijanju mogućih opasnosti od ksenofobija raznih oblika i mislim da je nužno da se stvarno iskreno opredijelimo za regionalnu saradnju i na ovom području kako bi osigurali mir i socijalni mir koji supretpostavka ekonomskog razvoja.”

Predstavnik hrvatskog Sabora, Silvano Hrelja je rekao da hrvatsko članstvo u EU, može u odredjenim aspektima regionalne saradnje predstavljati poteškoću, ali i prednost zbog veće prohodnosti ka evropskim fondovima.

“Mislim da u budućnosti moramo razvijati institucije penzionog sistema, socijalne zaštite, zavoda i agencija za zapošljavanje i medjusobno povjerenje država i institucija. Jer, ako mi radimo sa figom u džepu da će na ime naše saradnje, ova ili ona država imati neke koristi – nije nam neki posao.”

Igmanska inicijativa je mreža organizacija, pojedinaca i inistitucija četiri susjedne države: Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Postoji već skoro deceniju i po, a posvećena je pomirenju, obnavljanju odnosa nakon rata i podršci unapredjenju medjusobne saradnje da bi, izmedju ostalog, ove četiri države uspješnije dostizale vrijednosti i ispunjavale standarde kroz integracione procese.

Shodno tim ciljevima, Igmanska inicijativa predlaže uvodjenje regulisanja kretanja radne snage po uzoru na skandinavske zemlje.

Predstavnici Igmanske inicijative su se saglasili sa ocjenom da su skandinavske zemlje najbolji uzor po kom treba regulisati društva, ali i regionalnu saradnju, u vezi koje su crnogorski parlamentarci bili saglasni. Medjutim, bogatstvo tih država, životni standard, a sigurno i razvoj društvene svijesti neminovno nameću sumnju u mogućnost primjene tih modela na prostoru četiri susjedne države.

Predstavnik Parlamentarne skupštine BiH, Lazar Prodanović.

„Ne možemo biti ono što su nordijske zemlje, ali treba da težimo tome. Ne možemo biti ono što su zemlje Beneluksa ili Višegradske grupe, ali smatram da imamo dosta sličnosti i u kulturnom i u jezičkom pogledu i u strukturi privrede i svega onog što bi bilo od interesa za viši stepen saradnje.“

XS
SM
MD
LG