Izložba o djelu Bogdana Bogdanovića stigla i u Zagreb

Tri godine nakon Beča, grada u kojem je Bogdan Bogdanović umro, i godinu nakon Beograda u kojem se rodio i gdje je proveo najveći dio života, i u Zagrebu je otvorena izložba posvećena arhitektu, pedagogu, autoru monumentalnih spomenika, političaru i  teoretičaru Bogdanu Bogdanoviću. 

Zagrebačku izložbu supotpisuje urbana antropologinja Sonja Leboš.

“Osnovna namjera ove izložbe, bar u nekom mom osobnom ključu, je da to ne bude kraj nego početak jedne transnacionalne mreže koja bi se bavila Bogdanovićevim djelom in situ. To je djelo – kao što znamo – sada razasuto čitavom regijom koja se danas službeno zove Jugoistočna Europa”, kaže Leboš.

Bogdan Bogdanović početkom devedesetih dolazi u sukob sa politikom Slobodana Miloševića i 1993. odlazi u egzil u Beč, gdje umire 2010. godine, i gdje je pohranjen najveći dio njegove ostavštine. 

Upravo na tom svojevrsnom progonstvu po vlastitom izboru inzistirao je u svom obraćanju na otvorenju izložbe akademik Boris Magaš, tajnik Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bogdanović je bio velik talent i častan čovjek, kazao je.

“I kada taj čovjek sam sebe nazove ukletim graditeljem, to nije kletva koja je dolazila od neba. Onda je to kletva činjenice da je u određeno vrijeme živio u jednom prostoru  koji niti ga je shvatio, niti ga je mogao dijeliti. I taj ga je prostor natjerao da umire sam u tuđini, da umire čak – mogli bismo reći grubom rječju – izopćen”, podsjetio je Magaš.

Skice Kamenog cvijeta

“Ja sve ove izloške praktički poznajem, nešto iz naravi, a nešto iz literature jer imam gotovo sve njegove knjige tako da poznam te stvari. Njegova je arhitektura prije svega lirika, a tek onda graditeljstvo.  To su zapravo prekrasne strofe, priče  isklesane u kamen gdje kamen najednom dobija jednu potpuno novu dimenziju, potpuno novi zvuk – jednu novu skulpturalnu vrijednost, a često i jednu novu arhitektonsku vrijednost”, kaže  o Bogdanovićevu djelu za RSE arhitekt i urbanist, akademik Andrija Mutnjaković.

Među posjetiteljima bio je i pomoćnik ministrice kulture za zaštitu spomenika Zlatko Uzelac, koji za naš radio kaže:

“Posve je razumljivo da se Bogdanović ponovo pojavljuje u Zagrebu. Mislim da je Bogdanović  trajno bio vezan za Zagreb i za Hrvatsku o čemu svjedoči i niz projekata koje je ovdje imao. Dva su zaštićena  -  jasenovački spomenik i spomenik u Vukovaru, a gledat ćemo da obnovimo one koji su stradali, u prvome redu spomen-kosturnicu u Klisu iznad Splita. Trenutno u ministarstvu radimo jednu revalorizaciju spomeničke baštine i odnosa prema ‘spomenicima revolucije.’  I inače znamo da je tu bilo raznovrsnih spomenika, ali Bogdanovićevi spomenici ulaze u sam vrh”, kaže Uzelac.

Zagrebačka je izložba obogaćena sa deset Bogdanovićevih skica jasenovačkog “Kamenog cvijeta” koja se čuvaju u fundusu Spomen - područja Jasenovac.

O zbirci od dvjestotinjak skica i nacrta koje je Bogdanović donirao Spomen-području Jasenovac za naš radio govori Maja Kućan kaže:

“U zbirci se nalaze crteži iz vremena kada je on radio na projektu uređenja Spomen-područja Jasenovac i izgradnje cvijeta, tako da se vide i neke njegove ranije ideje za uređenje spomen-područja u kojima bi – recimo – bili sačuvani  temelji građevina. Oni su i danas sačuvani, ali nisu vidljivi. Dakle, postojala je ideja da ti temelji budu vidljivi, a postojala je i ideja o više cvjetova, a ne samo o jednom cvijetu.”