Nedjelja, 31. avgust/kolovoz 2014, 04:15 CET

Suđenje Radovanu Karadžiću

I Karadžić bi oslobađanje za udruženi zločinački poduhvat

Radovan Karadžić u sudnici 30. studenoga 2012.
Radovan Karadžić u sudnici 30. studenoga 2012.
Da li ponukan oslobađajućim presudama hrvatskim i kosovskim zapovjednicima, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izjavio je haškim sucima – kako mu je glavni cilj obrane dokazati - da nije odgovoran za udruženi zločinački poduhvat sistematskog protjerivanja nesrpskog stanovništva, a da to može najbolje dokazati ako pokaže – da nije on odgovoran za rat.

Naime tužiteljstvo pročišćava šumu nerelevantnih svjedoka obrane, čiji iskazi nemaju veze s incidentima navedenim u optužnici te traži od sudaca njihovo izbacivanje s Karadžićeve liste od njih čak 590. No optuženi se protiv toga usprotivio, napomenuvši– kako je bitno pokazati događaje iz ugla srpske strane, da bi se osporili navodi o njegovoj odgovornosti.

„Rat u Bosni i Hercegovini nije bio dio udruženog zločinačkog poduhvata – već povijesnog ubijanja kroz stoljeća“, izjavio je Karadžić objašnjavajući zašto se protivi novom izbacivanju izbacivanju dijela iskaza jednog od idućih svjedoka, Gorana Sikiraša.

On će ubrzo doći u Haag kako bi potvrdio teze optuženog – o rasprostranjenom ubijanju civila kao dijelu građanskog rata, a ne sistematskog protjerivanja organiziranog od civilnih i vojnih vlasti bosanskih Srba, kako to tvrdi optužba.

„To dakle izlazi izvan koncepta. Odnosno poriče koncept udruženog zločinačkog poduhvata – da se sve što se događalo u građanskom ratu, koji nije prvi među našim narodima, nego tko zna koji po redu – da to nije bio dio udruženog zločinačkog poduhvata nego povijesti“, uzbuđeno je argumentirao Karadžić protiveći se još jednoj u nizu redukcija iskaza njegovih svjedoka.

Karadžić: povijest odgovorna za zločine, ne ja

Raspravno vijeće je već nekoliko puta podsjetilo na svoju odluku - da za obranu Karadžića nije relantno pokazati – tko je odgovoran za početak rata, nego tko je odgovoran za konkretne zločine koji mu se stavljaju na teret – genocid u Srebrenici, ubijanje sarajevskih civila, progone u općinama gdje je SDS preuzela vlast te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

No Karadžić tvrdi da su sve zločine naredili sami događaji, a ne lokalni zapovjednici bosanskih Srba te zbog toga inzistira na opširnom prikazivanju konteksta predratnih i ratnih događaja, naravno iz svog i ugla svojih sljedbenika.

„Ja sam optužen kao da su svi događaji bili naređeni. Kao da sam ja inicirao strah kod Srba. Kao da je sve bilo u redu – a onda je došao SDS (Srpska demokratska stranka) i Karadžić i inicirao lanac događaja. Moje razumijevanje optužnice je – da je ogroman dio događaja – sam sebe generirao“, objašnjavao je Karadžić kako je kontekst sukoba kriv za zločine, a ne on i Direktive SDS-a o protjerivanju građana nesrpske nacionalnosti kako pak tvrdi tužiteljstvo.



Ipak, predsjedavajući sudac O Gon Kwon ponovno je napomenuo optuženom da predmet suđenja nisu zločini druge strane te da kontekst ratnih događanja može opisati prilikom ispitivanje nekoliko, a ne baš većine svjedoka koje namjerava pozvati, između ostalih i spomenutog Sikiraša.

„Vijeće konstatira da je otprilike polovica izjave Sikiraša o zločinima protiv bosanskih Srba u Vogošći – i da takva nije relevantna za navode optužnice“, izjavio je Kwon određujući reduciranje izjave Sikiraša.

Novi svjedok o „namještenim“ sarajevskim incidentima

Svjedok Nikola MijatovićSvjedok Nikola Mijatović
x
Svjedok Nikola Mijatović
Svjedok Nikola Mijatović
Suđenje se nastavilo iskazom majora Vojske Republike Srpske Nikole Mijatovića, koji je optuženom, oslovljavajući ga s predsjedniče – također potvrđivao teze o namještenim incidentima stradavanja sarajevskih civila te ubijanju i zlostavljanju građana srpske nacionalnosti unutar grada.

Karadžić je pustio video snimak u kojem Mijatović u vrijeme rata okupljenom mnoštvu također plasira teze kako su incidenti u ulici Vase Miskina, kao i na tržnici Markale (tijekom kojih su poginuli brojni Sarajlije) – namješteni od strane sarajevskih vlasti kako bi se svalila odgovornost na bosanske Srbe.

Tijekom unakrsnog ispitivanja tužiteljstvo je osporavalo izjavu Mijatovića – kako civili nisu bili meta teške artiljerije i snajperista VRS-a, navodeći primjerice karakteristike minobacačke vatre koja je neselektivno otvarana na sve civilne dijelove Sarajeva tijekom tri i pol godine opsade.

Izbjegavanje odgovora i pozivanje na loše pamćenje Mijatović je opravdao time što je „preživio kliničku smrt tijekom rata“.

I dok Karadžić nema problema sa dovođenjem bivših pripadnika VRS-a i SDS-a, sud je u petak objavio kako je NATO-ov general Wesley Clark, odbio doći u Den Haag i svjedočiti u korist optuženog o ratnim događajima u Bosni i Hercegovini i pregovorima između zaraćenih strana.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.