Predsjednik Vlade Ivo Sanader izvijestio je da će on i predsjednik Mesić osobno sudjelovati na summitu NATO-a u Strassbourgu i Kehlu 3. i 4. travnja.
„Nama je drago da Hrvatska pristupa eto baš taj dan NATO savezu kada se obilježava 60. obljetnica osnutka tog saveza, saveza zemalja koje dijele iste zajedničke vrijednosti: demokraciju, slobodu, mir, ljudska prava, vladavinu prava itd.“
Trud se isplatio, kazao je predsjednik Stjepan Mesić:
„Konstatirali smo da su sve zemlje članice NATO-a obavile svoj dio posla, možemo reći da Hrvatska rješava i ovaj formalni dio i postaje članica NATO-a.“
Istoga dana kada će hrvatska zastava biti podignuta u sjedištu NATO-a u Bruxellesu - 7. travnja – pred Ministarstvom obrane Republike Hrvatske u Zagrebu bit će podignuta NATO-va zastava, izvijestili su čelnici. Na novinarsko pitanje, predsjednici države i Vlade kazali su kako će Hrvatska svako svoje buduće sudjelovanje u NATO-vim misijama razmotriti, i donijeti autonomnu odluku. Ovo godine Hrvatska povećava svoj kontigent u Afganistanu sa 280 na 300 vojnika.
Ulaskom Hrvatske u NATO započinje 'pravi' ulazak Hrvatske u Europu, kaže za naš radio profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatska Radovan Vukadinović:
„Mislim da je to ono što je ovoga trenutka svakao najvažnije, i to ulaska u Europu politički, a nakon toga uslijedit će Europska unija i ekonomski razvoj koji usporedo s time ide.“
Drugi važan moment je onaj koji se odnosi na regiju - nakon Slovenije još jedna članica iz regije ulazi u ovu obrambenu asocijaciju, i time pokazuje put sljedećima, kaže profesor Vukadinović:
„Hoće li to biti Crna Gora sa svojim ulaskom u MAP, hoće li to biti Bosna i Hercegovina, Makedonija je praktički dovršila taj put i radi se o jednom formalnom čekanju, i naravno Srbija i Kosovo koje bi jednog dana mogle postati članice... Na taj način biti će dovršena cjelina: Balkan kao ne više zona u kojoj NATO djeluje stabilizirajuće, nego Balkan koji zajedno sa drugima može pripomoći stabilnosti u međunarodnim odnosima.“
Vojni analitičar Igor Tabak naglasak u izjavi za naš radio stavlja na nove standarde kojih se Hrvatska mora pridržavati, prvenstveno u sigurnosno-obrambenom kompleksu, i stabilnost koju će to donijeti državi:
„Pretjerane su one priče da ćemo sada zbog ulaska u NATO imati gospodarski procvat ili porast rejtinga – to su sve stvari koje ovise i o puno drugih faktora. Ono što definitivno stoji jest da je hrvatska pozicija bitno ojačala. To će naravno rubno utjecati na Kosovo, to će posredno utjecati na Bosnu i Hercegovinu, to naravno neće utjecati na Mađarsku, neće bitno promijeniti probleme što ih imamo sa Slovenijom, to je definitivno jedna stvar koja se u prvom redu odnosi na nas same.“
Profesor Vukadinović misli da će pozitivan utjecaj ulaska Hrvatske u NATO biti vidljiv na regiju. Primjerice, nitko nije naivan da očekuje da će se hrvatskim ulaskom u NATO riješiti svi problemi Bosne i Hercegovine, kaže naš sugovornik:
„Međutim, već taj moment da granica, i to ona duga granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine postaje granica NATO-a, da se NATO definitivno približio Bosni i Hercegovini, mora imati svog utjecaja, i to- mislim – na političke lidere kod sva tri naroda u Bosni i Hercegovini.“