„Radi se o istim mjerama koje se primjenjuju na robu iz svih drugih zemalja, i tu BiH nije nikakav izuzetak,“ kažu u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede, povodom uvođenja pojačane kontrole hrvatske hrane kod uvoza u Bosnu i Hercegovinu, kao recipročne mjere zbog navodnih hrvatskih dodatnih mjera nadzora.
Pojašnjavajući o čemu se radilo kod hrane iz BiH zaustavljene na hrvatskoj granici, voditelj Službe granične veterinarske inspekcije međunarodnog prometa u Ministarstvu poljoprivrede Vjekoslav Ricov kaže za naš radio kako se ne uzorkuje svaka pošiljka, već se temeljem Nacionalnog plana uzorkovanja provodi uzimanje uzoraka na granici.
„Kada se tijekom takvog uzorkovanja ustanovi nekakav nezadovoljavajući rezultat laboratorijskih pretraga, onda mi svaku pošiljku hrane koja dolazi iz objekta kod kojeg je utvrđena nesukladnost podvrgavamo pojačanom pregledu, što znači da ih uzorkujemo na granici i ti uzorci se dostavljaju u ovlaštene laboratorije u Hrvatskoj i – ono što je bitno – takve pošiljke hrane ne mogu biti puštene na tržište prije dobijanja rezultata laboratorijskih pretraga“, pojašnjava Ricov.
Granična veterinarska inspekcija je ove godine ustanovila tri higijenski neispravne pošiljke mlijeka i mliječnih prerađevina iz tri različita objekta porijeklom iz Bosne i Hercegovine i jednu takvu pošiljku mesa peradi također iz BiH.
„Što se tiče mlijeka i mliječnih prerađevina, taj program pojačanih pregleda je trenutačno u tijeku za dva objekta podrijetlom iz Bosni i Hercegovine i sve mlijeko i mliječni proizvodi kod kojih je ustanovljena nesukladnost, odnosno koji su higijenski neispravni vraćeni su ili će biti vraćeni u Bosnu i Hercegovinu, a za sve ono mlijeko i mliječne proizvode koji su imali zadovoljavajuće rezultate laboratorijskih pretraga dozvoljen je unos na područje Republike Hrvatske“, kaže doktor Ricov.
Zaključno, Ricov kaže kako ne može komentirati ove mjere pojačane kontrole što ih uvodi Bosna i Hercegovina kao susjedna suverena država, a što se hrvatskih mjera nadzora tiče - on je jasan:
„Takve sustave kontrole primjenjujemo za sve države, znači kako za države članice Europske unije i hranu koju Hrvatska otuda uvozi, tako i za sve ostale treće zemlje. Tako da tu Bosna i Hercegovina nije ni po čemu izuzetak njiti neka specifičnost.“
Pad izvoza u BiH
Mjere pojačane kontrole što ih je uvela bosanskohercegovačka strana neće prekinuti niti smanjiti poslovanje između dviju država, ali će usporiti procedure, ocjenjuje se u Zagrebu.
„Hrvatska prehrambena industrija čiji se proizvodi izvoze nema problema sa zdravstvenom ispravnošću. Nikada nije zabilježen nijedan problem koji bi imao veze sa zdravstvenom ispravnošću i kontaminiranošću, to je praktički nemoguće! Znači, ta mjera neće pogoditi nas na način da će onemogućiti prodaju u BiH, ali će otežati i zakomplicirati granični postupak“, pojašnjava za naš radio stručnjak za prehrambenu industriju Stipan Bilić.
Neki od argumenata koji su se mogli čuti prigodom donošenja ove mjere u BiH apsolutno ne stoje, upozoravaju hrvatski stručnjaci. Primjerice, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH Stojan Marinković tvrdi da svinje iz Hrvatske nisu cijepljene protiv svinjske kuge.
Hrvatski eksperti upozoravaju da je u Europskoj uniji zabranjeno cijepljenje svinja, jer vakcina negativno djeluje na čovjeka, nego se svinje uzgaja u uvjetima koji onemogućuju zarazu.
"Ako se to u BiH koristi kao razlog i argument, onda oni jednu suvremenu europsku mjeru koja je utemeljena na najboljem zdravstvenom standardu koriste da bi izvršili pritisak, i to je neopravdano!“, naglašava Stipan Bilić.
Inače, što se tiče poljoprivrede i prehrambene industrije, Bosna i Hercegovina je za Hrvatsku najvažnije izvozno tržište, ali i tržište na kojem je zabilježen osjetan pad izvoza.
Dok hrvatski izvoz prehrambene industrije raste na tržišta Japana i pogotovo Mađarske, hrvatski izvoz hrane u Bosnu i Hercegovinu je u prvom polugodištu 11 posto manji nego godinu ranije, odnosno pao je sa 221 milijuna američkih dolara na 197 milijuna dolara.
Bosanskohercegovački izvoz poljoprivrede i prehrambene industrije u Hrvatsku pao je sa 62 milijuna američkih dolara u prvom polugodištu prošle godine na 61 milijun dolara, dakle za manje od 2 posto.
Pojašnjavajući o čemu se radilo kod hrane iz BiH zaustavljene na hrvatskoj granici, voditelj Službe granične veterinarske inspekcije međunarodnog prometa u Ministarstvu poljoprivrede Vjekoslav Ricov kaže za naš radio kako se ne uzorkuje svaka pošiljka, već se temeljem Nacionalnog plana uzorkovanja provodi uzimanje uzoraka na granici.
„Kada se tijekom takvog uzorkovanja ustanovi nekakav nezadovoljavajući rezultat laboratorijskih pretraga, onda mi svaku pošiljku hrane koja dolazi iz objekta kod kojeg je utvrđena nesukladnost podvrgavamo pojačanom pregledu, što znači da ih uzorkujemo na granici i ti uzorci se dostavljaju u ovlaštene laboratorije u Hrvatskoj i – ono što je bitno – takve pošiljke hrane ne mogu biti puštene na tržište prije dobijanja rezultata laboratorijskih pretraga“, pojašnjava Ricov.
Granična veterinarska inspekcija je ove godine ustanovila tri higijenski neispravne pošiljke mlijeka i mliječnih prerađevina iz tri različita objekta porijeklom iz Bosne i Hercegovine i jednu takvu pošiljku mesa peradi također iz BiH.
„Što se tiče mlijeka i mliječnih prerađevina, taj program pojačanih pregleda je trenutačno u tijeku za dva objekta podrijetlom iz Bosni i Hercegovine i sve mlijeko i mliječni proizvodi kod kojih je ustanovljena nesukladnost, odnosno koji su higijenski neispravni vraćeni su ili će biti vraćeni u Bosnu i Hercegovinu, a za sve ono mlijeko i mliječne proizvode koji su imali zadovoljavajuće rezultate laboratorijskih pretraga dozvoljen je unos na područje Republike Hrvatske“, kaže doktor Ricov.
Zaključno, Ricov kaže kako ne može komentirati ove mjere pojačane kontrole što ih uvodi Bosna i Hercegovina kao susjedna suverena država, a što se hrvatskih mjera nadzora tiče - on je jasan:
„Takve sustave kontrole primjenjujemo za sve države, znači kako za države članice Europske unije i hranu koju Hrvatska otuda uvozi, tako i za sve ostale treće zemlje. Tako da tu Bosna i Hercegovina nije ni po čemu izuzetak njiti neka specifičnost.“
Pad izvoza u BiH
Mjere pojačane kontrole što ih je uvela bosanskohercegovačka strana neće prekinuti niti smanjiti poslovanje između dviju država, ali će usporiti procedure, ocjenjuje se u Zagrebu.
„Hrvatska prehrambena industrija čiji se proizvodi izvoze nema problema sa zdravstvenom ispravnošću. Nikada nije zabilježen nijedan problem koji bi imao veze sa zdravstvenom ispravnošću i kontaminiranošću, to je praktički nemoguće! Znači, ta mjera neće pogoditi nas na način da će onemogućiti prodaju u BiH, ali će otežati i zakomplicirati granični postupak“, pojašnjava za naš radio stručnjak za prehrambenu industriju Stipan Bilić.
Neki od argumenata koji su se mogli čuti prigodom donošenja ove mjere u BiH apsolutno ne stoje, upozoravaju hrvatski stručnjaci. Primjerice, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH Stojan Marinković tvrdi da svinje iz Hrvatske nisu cijepljene protiv svinjske kuge.
Hrvatski eksperti upozoravaju da je u Europskoj uniji zabranjeno cijepljenje svinja, jer vakcina negativno djeluje na čovjeka, nego se svinje uzgaja u uvjetima koji onemogućuju zarazu.
"Ako se to u BiH koristi kao razlog i argument, onda oni jednu suvremenu europsku mjeru koja je utemeljena na najboljem zdravstvenom standardu koriste da bi izvršili pritisak, i to je neopravdano!“, naglašava Stipan Bilić.
Inače, što se tiče poljoprivrede i prehrambene industrije, Bosna i Hercegovina je za Hrvatsku najvažnije izvozno tržište, ali i tržište na kojem je zabilježen osjetan pad izvoza.
Dok hrvatski izvoz prehrambene industrije raste na tržišta Japana i pogotovo Mađarske, hrvatski izvoz hrane u Bosnu i Hercegovinu je u prvom polugodištu 11 posto manji nego godinu ranije, odnosno pao je sa 221 milijuna američkih dolara na 197 milijuna dolara.
Bosanskohercegovački izvoz poljoprivrede i prehrambene industrije u Hrvatsku pao je sa 62 milijuna američkih dolara u prvom polugodištu prošle godine na 61 milijun dolara, dakle za manje od 2 posto.
