Tajništvo Haškoga suda (ICTY, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju) naložilo je generalu HVO (Hrvatskog vijeća obrane) Slobodanu Praljku da vrati iznos od gotovo 3,3 milijuna eura koje je ICTY isplatio za troškove njegove obrane.
Naime podužom istragom je prema tvrdnjama iz suda utvrđeno da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane.
Tajništvo suda je navelo precizan iznos od 3.293.347,49 eura koji bi Praljak trebao vratiti najkasnije unutar 90 dana od trenutka kada je obaviješten o ovoj odluci, ali dopuštena mu je i žalba u roku 15 dana od odluke.
Generalu HVO-a Praljku sud je prvo odbio zahtjev za financiranjem dugotrajne haške obrane, no naknadno je 2006.godine to ipak odobreno.
U obrazloženju odluke Tajništva suda navedeno je da je istraga utvrdila kako je Praljak imao imovinu na području Hrvatske, BiH i Njemačke vrijednu gotovo 6,5 milijuna eura, te stoga nije udovoljavao kriterijima za plaćanje troškova obrane iz proračuna suda.
Trenutno Praljak čeka prvostupanjsku presudu zajedno s još petoricom bivših političkih i vojnih čelnika tzv. Herceg-Bosne, optuženih za zločine nad bošnjačkim stanovništvom u okviru udruženoga zločinačkog pothvata. UZP je vodio prema optužnici bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja tzv. Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja velike Hrvatske.
Haaško tužiteljstvo je za bivše čelnike samoproglašene HR Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka – zatražilo po 40 godina zatvora, za zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35 te za načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora.
Naime podužom istragom je prema tvrdnjama iz suda utvrđeno da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane.
Tajništvo suda je navelo precizan iznos od 3.293.347,49 eura koji bi Praljak trebao vratiti najkasnije unutar 90 dana od trenutka kada je obaviješten o ovoj odluci, ali dopuštena mu je i žalba u roku 15 dana od odluke.
Generalu HVO-a Praljku sud je prvo odbio zahtjev za financiranjem dugotrajne haške obrane, no naknadno je 2006.godine to ipak odobreno.
U obrazloženju odluke Tajništva suda navedeno je da je istraga utvrdila kako je Praljak imao imovinu na području Hrvatske, BiH i Njemačke vrijednu gotovo 6,5 milijuna eura, te stoga nije udovoljavao kriterijima za plaćanje troškova obrane iz proračuna suda.
Trenutno Praljak čeka prvostupanjsku presudu zajedno s još petoricom bivših političkih i vojnih čelnika tzv. Herceg-Bosne, optuženih za zločine nad bošnjačkim stanovništvom u okviru udruženoga zločinačkog pothvata. UZP je vodio prema optužnici bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja tzv. Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja velike Hrvatske.
Haaško tužiteljstvo je za bivše čelnike samoproglašene HR Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka – zatražilo po 40 godina zatvora, za zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35 te za načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora.
