Vrata sarajevske Vijećnice prvi put nakon 22 godine su otvorena za Sarajlije, turiste i one koji žele vidjeti Vijećnicu nakon obnove. Tridesetak prvih posjetitelja nije krilo oduševljenje ovim arhitektonskim draguljom. Dani otvorenih vrata trajaće do kraja jula, u tom periodu ulaz je besplatan.
Vrata Vijećnice otvorio je gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, koji je ponudio Sarajlijama da im bude vodič kroz ovaj obnovljeni arhitektonski dragulj.
Posjetitelji su bili oduševljeni. Među prvim posjetiteljima bila je učiteljica u penziji Munevera Sijerčić.
„Pored Vijećnice stanujem 60 godina. Kad je gorjela, moj muž i ja smo na balkonu stajali i plakali. To je bilo što smo mogli učiniti. Sad bih mogla da zaplačem po drugi put jer sam srećna da je ovakva ljepota ugledala svjetlost dana“, kaže Munevera Sijerčić.
I oni koji su učili u Vijećnici, koja je prije rata bila Nacionalna i univerzitetska biblioteka, došli su vidjeti kako ona izgleda nakon dugogodišnje obnove:
„Prekrasno. Ovo je više nego fantastično. Čovjek ostaje bez riječi. Kakva je bila, sad je daleko ljepša.“
„Ni svjesni nismo šta imamo u gradu Sarajevu.“
Veliki broj radnika Nacionalne i univerzitetske biblioteke došao je u četvrtak u Vijećnicu. Nevenka Hajdarević je radila u Biblioeteci i prije nego što je zapaljena.
„Lijepo je vratiti se u staru kuću. Biće to još ljepše kad se budemo vratili u punom kapacitetu, kada dođe naše nacionalno blago“, smatra Nevenka Hajdarević.
Iako nije bilo pozvano, pridružilo se u rukovodstvo Nacionalne i univerzitetske biblioteke koja se spori sa gradskim vlastima kome pripada Vijećnica nakon obnove.
„Valjda smo svi zajednički domaćini. A pošto nas nisu pozvali, mi došli samo, kao u svoje. Mi smo u papirima jedini kao korisnik – i to niko nikad nije osporio“, konstatuje direktor Nacionalne biblioteke Ismet Ovčina.
Vijećnicu će koristi gradske vlasti jer će se tu održavati sjednice Gradskog vijeća, a jedan dio koristiće Nacionalna i univerzitetska biblioteka. Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić smatra da Vijećnica treba biti multifunkcionalna:
„To je ono što mi moramo napraviti od Vijećnice – ne da bude sjedište administracije, već da ima sve ove funkcije i da cijelo vrijeme bude otvorena za građane i za turiste koji žele da je vide“, napominje gradonačelnik.
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Vijećnica je sa položaja Vojske RS-a nekoliko puta granatirana. Zapaljena je u avgustu 1992. godine, kada je oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine izgorjelo. Obnova je trajale punih 18 godina.
