Četvrtak, 24. juli/srpanj 2014, 17:20 CET

Programi / Tema sedmice

Građani svjesni značaja Amerike na globalnom planu

Izborni doručak u Ambasadi SAD u Podgorici, premijer Igor Lukšić i ambasadorka Su Kej Braun, novembar 2012.
Izborni doručak u Ambasadi SAD u Podgorici, premijer Igor Lukšić i ambasadorka Su Kej Braun, novembar 2012.
I zvanična Crna Gora od Baraka Obame i nove administracije Sjedinjenih Američkih Država očekuje dalju institucionalnu podršku za priključenje Crne Gore NATO savezu i Evropskoj uniji. Kada je riječ o ekonomskoj saradnji, stručnjaci smatraju da Crna Gora ima objektivnih ograničenja za privlačenje kapitala iz Sjedinjenih Država, a koje mora da prevaziđe. 

Odmah po saopštavanju konačnih izbornih rezultata, pobjedu Baraka Obame na predsjedničkim izborima u Americi pozdravili su najviši crnogorski zvaničnici koji očekuju dalji nastavak saradnje sa američkom administracijom u cilju napretka Crne Gore u evropskim i evro-atlantskim integracijama.

Očekivanja su da SAD ostanu prisutne u regionu, a prema riječima doskorašnje državne sekretarke za evropske integracije, Slavice Milačić, u naredne četiri godine će Amerika biti zainteresovana za stabilnost regiona.

„Naravno da su se i u Crnoj Gori sa pažnjom pratili američki izbori. Dijelim mišljenje i onih koji smatraju da i dalje interes SAD-a, činjenica, ne toliko vidljivo izražen, kao u godinama ratnih zbivanja na prostoru ex YU, ostaje stabilnost ovog dijela Evrope i njegova puna stabilizacija kroz integraciju u NATO i kroz integraciju u EU“, kaže Slavica Milačić.

I potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, doktor Branislav Radulović, ocjenjuje da su izbori u Americi bili presudni i strateški važni za same SAD, a da je pobjedom Baraka Obame i na globalnom planu izgubio neo-liberalni koncept, što predstavlja opomenu liderima na zapadnom Balkanu da se desnom politikom ne može ići naprijed. Radulović vjeruje da će Amerika ostati prisutna na Balkanu, prije svega zbog Kosova i BiH:

„Izbori u Americi su presudni i strateški važni za samu Ameriku. Lično, kao pobornik lijevih politika ili politika socijalne pravde, mislim da je pobjedilo upravo to u Americi i da je neo-liberalni koncept, onakav kakav ga mi doživljavamo u Crnoj Gori, i na globalnom planu izgubio. Mislim da je ovo velika opomena svim liderima, i na zapadnom Balkanu, da se nekim konceptima desnih politika više ne može ići naprijed. Recesija, koja je prisutna, izaziva prije svega socijalne pobunu, ona političku pobunu, a politička pobuna sve ostale pobune u društvu. Pobjeda Baraka Obame je pokazala da će se američko društvo približavati centru, a ne dijeliti na više bogate i više siromašne. U tom pogledu mislim da oni na ovaj način stabilizuju generalno i ekonomiju na planeti, ali generalno i neku temeljnu socijalnu politiku, koja se treba voditi“, ocjenjuje Radulović.

Opredjeljivanje zbog ekonomije

Neće biti nikakvih drastičnih promjeranja i promjene američke politike prema Balkanu, s tim što SAD žele da region prepuste Briselu, kaže novinar Mustafa Canka, koji ocjenjuje da sa povećanjem krize, ipak opada uticaj Brisela.

Mustafa CankaMustafa Canka
x
Mustafa Canka
Mustafa Canka
„Uticaj Brisela je paradoksalno u padanju sa ekonomskom krizom, mada sa malo više napora Brisela, to bi se moglo okrenuti u suprotnom pravcu. Prije svega, Klintonova je htjela da kosovske Albance okrene više prema Briselu. Nadam se da će u tome uspjeti. Mi na zapadnom Balkanu ćemo morati da zaboravimo na Velikog Brata, koji je sada ipak u Briselu“, smatra Canka.

Znaci ekonomskog oporavaka Amerike u vrijeme prethodnog predsjedničkog mandata, Baraku Obami su dali određenu prednost tokom izbora. Iz američkih izbora, Crna Gora i zemlje regiona su mogle da saznaju da se građani opredjeljuju na osnovu ekonomskih pokazatelja.

Profesorica Gordana Đurović je ukazala da se pored socijalnih i ekonomskih pitanja, koje građane interesuju, pojavio i novi faktor na koji trena računati na budućim izborima, a to je zajednički strah od klimatskih promjena. Na primjeru Crne Gore, profesorica Đurović je konstatovala da prirodne katastrofe mogu uveliko uticati na ekonomiju, a time i na percepciju građana na izborima:

„Ako budu klimatske promjene u granicama normale, onda će biti bolji uticaj na stopu rasta bruto društvenog proizvoda čak za 1,3. Ako bude opet požara, poplava, suša i snegova, više nego je u granicama normale, možemo očekivati da će taj šok na bruto društveni proizvod, pored možda savršene ekonomske politike, biti jako negativan. Naša ranjivost je vrlo visoka.“

Crna Gora bi trebalo da se ekonomski povezuje sa Amerikom ali mora da promjeni sistem rada i ukloni sopstvena ograničenja, ocijenio je Petar Popović, direktor New York Trade and Development coorporation. On je naveo da Crna Gora ima potrebu za znanjem iz Amerike.

„Sa Amerikom se može trgovati. U Americi se može nešto prodati što Crna Gora ima. Crna Gora ima dosta objektivnih ograničenja koje treba pokušavati subjektivno da rješava, u mjeri u kojoj može. To će stranci željeti da vide. Crna Gora treba da se povezuje sa Amerikom, da uzima znanja i traži kapital kroz infrastrukture koje se dominantno bave razvojem, a to su investicione banke i investicioni fondovi. Takođe, Crna Gora može prodati ono što ima, kao što je zdrava hrana, što svi znamo i govorimo. Ali ne treba očekivati da će se to plasirati u bilateralni sporazumima političara, već neko treba da ide od radnje do radnje, da razgovara sa onima koji stvaraju, sa onima koji to kupuju i da pokušavaju da plasiraju svoje robe“, kaže Popović.

Rezultat izbora na kojima je pobijedio dosadašnji predsjednik Barak Obama, bila je želja i građana Crne Gore. Iako građani znaju da izborni rezultat u SAD neće imati direktan uticaj na crnogorsko društvene i političke prilike, građani su svjesni značaja Amerike na globalnom planu:

„Najsnažnija država na svijetu je SAD i njihovi izbori su vrlo bitni. Mislim da se u zadnjem mandatu pokazao dobar Obama.“

„Uglavnom sam pratio emisije o izborima u SAD. Mislim da je Barak Obama bolji. Naredni planovi su mu uglavnom ekonomski i zdravstvo.“

„Uvijek navijam za demokrate. Svestan sam toga da bez obzira koja je partija na vlasti u Americi, na naše prostore  nema nekog posebnog uticaja, ali ima globalno. Ti procesi, ukupno posmatrano, utiču i na stanje kod nas.“

Srđan Janković

Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Kao novinar radi na Radiju Slobodna Evropa od novembra 1999. godine.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.