Dostupni linkovi

Gligorov: Rusija mnogo više zavisi od EU nego obrnuto


Vladimir Gligorov
Vladimir Gligorov
Kakav je uticaj ukrajinske krize na EU, njenu politiku proširenja i povlačenja evropskih investicija iz Rusije, za Radio Slobodna Evropa govori istraživač bečkog Instituta za medjunarodne ekonomske studije, profesor Vladimir Gligorov.
RSE: Profesore Gligorov da li će ukrajinska kriza preko Brisela imati određene implikacije na zapadni Balkan sa aspekta proširenja EU?

Gligorov: Neće imati nikakav poseban uticaj osim ako unutar ovih samih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ne dođe eventualno do drugačijeg razmišljanja o tome. To se pre svega odnosi na BiH ali nije nemoguće da se stvari pokrenu i u nekom drugom pravcu i u Srbiji. Tako da taj problem eventualnog premišljanja u tim dvema zemljama postoji. Što se same EU tiče, taj proces koji je započeo još 2003. godine će se nastaviti na isti način, manje više istim sredstvima i istim tempom i sa istim očekivanim ishodom.
RSE: Kakve bi onda posljedice mogle proisteći iz eventualnih oštrih sankcija EU protiv Rusije? Mnogo se govori o evropskoj zavisnosti od ruskog gasa a sa druge strane EU ima više stotina milijardi eura investiranog novca u Rusiju. Takođe, ruske javne finansije u mnogome zavise od novca koji pristiže upravo iz EU.

Gligorov: Ruska zavisnost od EU kada se sve uzme u obzir naravno da je veća nego zavisnost EU pa čak manje više svih pojedinačnih zemalja u EU od Rusije. To je očigledno, pre svega zbog toga što je udeo i izvoza i uvoza iz EU u Rusiji veći nego obratno. Sada kada je reč o gasu i nafti to su one stvari koje su privremeno ili na kratak rok veoma ozbiljne ali ukoliko bi se taj instrument pritiska na EU od strane Rusije koristio, a i sama ova neizvesnost oko toga koliko se može očekivati da Rusija bude partner koji će komercijalno posmatrati te odnose a ne strateški, uticaće na EU da traži intezivnije oblike diverzifikacije kako kada je reč o gasu i nafti tako i kada je reč o oslanjanju na alternativne izvore energije.

Mislim, dakle, da bi bilo vrlo rđavo ako bi Rusija taj instrument koristila u strateške svrhe. Što se tiče EU sankcije neće ići na taj sektor jer bi se time stvorili neželjeni problemi ali će svakako nastaviti sa tim pametnim sankcijama koje su vezane za poslovanje ruskih preduzeća, banaka i tako dalje.

I kada govorimo o finansijskoj zavisnosti ona jeste asimetrična u tom smislu da sa jedne strane preduzeća iz EU investiraju ili drže novac investiran u Rusiji, a sa druge strane ruska država ima velike rezerve upravo u finansijskim instrumentima na Zapadu u obveznicama jedne ili druge zapadne države koje su manje rizične od bilo kojih drugih. Tako da je ta zavisnost takođe dosta ozbiljna u smislu značaja za Rusiju. Pored toga najveći dio tih stranih investicija koje idu u Rusiju su u stvari pare ruskih kapitalista koje oni zbog nedovoljne bezbednosti finansijskog pa i političkog sistema u Rusiji drže napolju, pa onda investiraju sa jednog ili drugog zapadnog ostrva. Zato ne bih rekao da je tu pitanje finansijske zavisnosti veliko sa stanovišta EU. Naravno, postoje neka preduzeća kao što je British petrol koji bi bili pogođeni, ali sa druge strane ako EU zaista bude htela da uvede finansijske sankcije i sankcije na biznis ruskih poslovnih ljudi to bi mogao da bude dosta ozbiljan problem za Rusiju.
RSE: Ozbiljne procjene govore da bi EU do kraja ove godine mogla da povuče oko 100 milijardi eura svojih investicija iz Rusije. Da li postoji bilo kakva mogućnost da se dio tog novca preseli na zapadni Balkan?

Gligorov: Ne. Nova ne fali i tih 100 milijardi nijesu neophodne da se ulože u zapadni Balkan. Trenutno nije pitanje nestašice novca nego je pitanje nestašice dobrih projekata i ulaganja , ne toliko zbog toga što to na papiru ne bi ni postojalo već pre svega zbog toga što uslovi nisu bog zna kakvi.
XS
SM
MD
LG