Petak, 29. avgust/kolovoz 2014, 22:06 CET

Programi / Pred licem pravde

Gdje će završiti haška arhiva

Ilustracija
Ilustracija
Činjenice koje je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju o počinjenim zločinima i sistematskim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava osnova su za suočavanje s prošlošću, kao i za jačanje povjerenja i procesa pomirenja u BiH i zemljama regiona.

Pitanje na koje još uvijek nema konkretnog odgovora jeste to šta će biti sa naslijeđem Haškog tribunala nakon njegovog zatvaranja 2014. godine. Arhiva Tribunala mjeri se milionima stranica vrijednih dokumenata i za nju su zainteresovane sve države nastale na području bivše Jugoslavije. Upravo o tome razgovaralo se na prvoj od tri konferencije koju je Outreach program Tribunala organizovao u Sarajevu.

Dokazi i iskazi svjedoka o dešavanjima u BiH tokom 90-ih godina, koji, između ostalog, čine naslijeđe Haškog tribunala, važni su dokumenti za bh. pravosudne, ali i ostale institucije i ustanove. Sudija Haškog tribunala Fausto Pocar ističe kako je naslijeđe Tribunala prilika koju BiH, ali i države regije trebaju iskoristiti.

„To je sada instrument u vašim rukama. To je naslijeđe koje je proizvod za vas u regiji. To jeste naše vlasništvo, ali ono pripada vama. Mi bismo željeli da vam to naslijeđe koristi. Moja preporuka je da preuzmete te arhive i iskoristite ih na najbolji mogući način“, poručio je Pocar.
Fausto PocarFausto Pocar
x
Fausto Pocar
Fausto Pocar

Sudija Suda BiH Hilmo Vučinić smatra da taj sud ima sve uslove i kapacitete da samostalno nastavi raditi na daljem procesuiranju ratnih zločina. Kaže kako je državni Sud zainteresovan za čuvanje arhive Haškog tribunala, te da će im ti dokumenti pomoći pravosudnim institucijama BiH.

„Mislim da je potrebno da donji materijali, a prije svega presude u kojima su pravomoćno utvrđene desetine hiljada činjenica, budu učinjene dostupnima na jeziku koji je razumljiv svim građanima radi očuvanja naslijeđa ne samo u stručnom već i u društvenom i historijskom smislu. Pitanje naslijeđa MKS-a na neki način vezano je i za pitanje provedbe Državne strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina, te iz tog razloga je Sud BiH izuzetno zainteresovan za definisanje izvjesnog pratnerstva između Suda i MKS-a u vezi sa pitanjem digitalne i fizičke dostupnosti arhivskog materijala i korespodencije Sudu BiH za potrebe suđenja u predmetima ratnih zločina“, kaže Vučinić.

Naslijeđe Haškog tribunala se mjeri po onome što je urađeno u 161 predmetu, koliko ih je do sada okončano, po osobama koje su privedene i osuđene, kao i svjedocima koji su doprinijeli da se dođe do istine i pravde.

Jedan od prijedloga za smještaj arhive Međunarodnog suda ponudile su vlasti Grada Sarajeva. Naime, predložili su da se arhiva smjesti u jednom dijelu Gradske vijećnice. Dogradonačelnik Miroslav Živanović ističe kako bi na taj način arhivu Haškog tribunala učinili dostupnom za javnost, koja je u potrazi za istinom:

„Da se upravo u Sarajevu osnuje jedna vrsta institucije koja će omogućiti široj javnosti uvid u ono što se nalazi u arhivu Haškog tribunala.“

Direktor sarajevskog Centra za ljudska prava Saša Madacki smatra kako BiH mora uraditi niz pripremnih aktivnosti kada je u pitanju prebacivanje i korištenje naslijeđa Tribunala.

„Mi smo svjedoci jednog nemilog događaja iz 2009. godine – uništeno je preko hiljadu artefakata jer su predstavljali rizik za zdravlje. Pitanje je da li su arhivisti Tribunala dovoljno i osposobljeni i u smislu lokalnog historijskog i kulturnog konteksta, koja je to građa koja mora biti trajno zaštićena i čuvana, koje su to politike izlučivanja arhivske građe, odnosno onoga što je deakcesija“, navodi Madacki. 
Mirsad Tokača, foto: Midhat PoturovićMirsad Tokača, foto: Midhat Poturović
x
Mirsad Tokača, foto: Midhat Poturović
Mirsad Tokača, foto: Midhat Poturović

Pred Haškim tribunalom još uvijek se vode procesi. Jedan je protiv Radovana Karadžića, bivšeg lidera bosanskih Srba, a drugi protiv Ratka Mladića, generala i komandanta Vojske Republike Srpske. Obojica su optuženi za genocid i najteže zločine protiv čovječnosti.

Dok se ti procesi ne okončaju, teško je znati o kakvom i kolikom naslijeđu Haškog tribunala se radi, ističe direktor Informaciono-dokumentacionog centra Mirsad Tokača:

„Tako ozbiljne stvari ne možete prepustiti političkim i državnim strukturama koje mi trenutno imamo. Oni su na deklarativnom nivou kao zainteresovani za tu arhivu, ali ne na operativnom nivou - nikada nijedan tim nije napravljen ni na državnom ni na entitetskom niovu koji bi se bavio tim problemom.“  

Porodice žrtava smatraju kako bi arhiva iz Haga trebala biti prebačena u BiH. 

„Ja ipak mislim da sav taj materijal i sva haška građa, ako ne baš sva, onda u većem dijelu, treba biti prebačena u BiH. Ona bi trebala biti pohranjena tu kako bi bila dostupna ovdje“, kaže Zumra Šahomerović iz Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe“.

„Ona je vrlo važna i na svaki način ima potrebu da ostane kao aktivna arhivska građa, posebno zato što je mogu koristiti u procesuiranju ratnih zločina. I na kraju je vrlo važno za eventualni početak i mogući zavšetak bilo kojeg oblika tranzicijske pravde“, mišljenja je predsjednik organizacije "Porodice zarobljenih, poginulih i nestalih RS" Nedeljko Mitrović.

Zatvaranje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju najavljeno je za 2014. godinu. Svi predmeti koji ne budu obrađeni do zatvaranja Tribunala biće prebačeni sudovima zemalja regiona, koji će dalje procesuiranje nastaviti sami.

Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, 2010. godine uspostavljen je Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne krivične sudove, koje neće moći podizati optužnice, ali će voditi i okončati sve žalbene postupke.

******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Selma Boračić

Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Markan Grad: Rotterdam
12.11.2012 09:13
Treba zavrsiti u pravnim udzbenicima kao primjer kako ne treba voditi sudske procese.Kako izjednacavati agresora i branioca,kako pustiti osumljicehe da umru,kako razvuci sudski postupak 10 godina,kako koristiti presude u politicke i postkonfliktne svrhe itd itd.