Evropsko vijeće vjerskih lidera o dijalogu i toleranciji

Devetim godišnjim sastankom Evropskog vijeća vjerskih lidera - Religije za mir u Sarajevu obilježeno je i deset godina rada Vijeća. Na skupu koji završava u četvrtak razgovarano je o temi "Zajednički život u različitosti: građani Evrope - svjedočanstvo vjere". Ove godine domaćin skupa bila je Islamska zajednica BiH.

Evropsko vijeće vjerskih lidera osnovano je s ciljem da se fokusira na međureligijski dijalog u Evropi, a čine ga predstavnici svih velikih religija.

Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa efendija Cerić smatra kako prvenstveno roditelji trebaju više pažnje posvetiti učeći djecu toleranciji.

„Suživot i tolerancija su proces koji traje. To počinje u porodici. Bitno je da ljudi razgovaraju, da svoje muke jedni drugima povjeravaju i da kod sugovornika nađu razumijevanje. Bolje je da stvaramo tu pozitivnu energiju koja će doći do nekog, nego da je ne stvaramo“, kaže Cerić.

Predsjedavajući Međureligijskog vijeća BiH, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić smatra kako različitosti ne bi trebalo da budu suprotnosti, već da predstavljaju borbu za zajedničko dobro čovjeka.

„Ali u biti mi moramo više pokušati učiniti da religije doprinesu da te različitosti budu prihvaćene, poštivane i da se traži što možemo zajednički učiniti. A u prvom redu je zajednički naš stav borba za čovjeka, njegovo dostojanstvo i njegova prava“, navodi Puljić.

Generalni sekretar Vijeća Evrope Torbjorn Jagland ističe da migracije i mobilnost predstavljaju esenciju globalizacije.

„U Evropi je deset posto stanovništva došlo izvana, što je zaista veliki broj. Problem predstavljaju rezultati istraživanja u svim evropskim državama koji pokazuju da samo četiri od deset ispitanika  misli da to pozitvno doprinosi blagostanju Evrope. Činjenica je takođe da ako hoćemo da održimo nivo blagostanja koji imamo danas u Evropi, onda trebamo više migranata. Evropska komisija kaže da trebamo 40 do 60 miliona novih migranta u Evropi kako bismo održali to blagostanje“, kaže Jagland.

Ne postoji religijski terorizam

Vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda kaže kako su pravda, mir, jedinstvo i jednakost smisao čovjekovog života na ovom svijetu, bez obzira na sve različitosti koje ih ponekad razdvajaju, kao što su boja kože, nacija ili način proslavljanja Boga.

„Kad budemo došli pred lice Božije, on nas neće pitati ni da li smo ove ili one nacije, da li smo na ovaj ili onaj način slavili Boga, nego kakvi smo bili na ovome svijetu, da li smo ispunjavali zakon Božiji“, kaže Kačavenda.

Iako se broj napada na vjerske zajednice, ali i u ime religija, u BiH iz godine u godinu povećavaju, vladika Vasilije tvrdi kako religije ne prave incidente, već nerazumni ljudi:

„Pojedini ljudi žele da dođu do izražaja da bi na sebi svojstven način gradili određene pozicije, pa onda prave razne incidente koji se pripisuju religiji i religioznim liderima.“

Generalni sekretar Vijeća Evrope Torbjorn Jagland smatra kako bi religije trebale predstavljati nezavisan i slobodan glas u zajednici, te da ne bi trebale da budu vezane za politiku:

„Religijski lideri bi trebali govoriti protiv svih pokušaja da se religija upotrebljava za političke svrhe. Naprimjer, i to je ekstrem, ne bi trebali nikako prihvatititi upotrebu izraza kao što je to islamski terorizam. Ja ne mislim da to postoji, ustvari to je politički izraz. Ne postoji islamski ili hrišćanki terorizam,i ne postoji religijski terorizam. To je samo terorizam, koji jeste zločin“, kaže Jagland.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ističe kako je BiH primjer kako se može živjeti zajedno. Izetbegović ističe kako tome veliki doprinos moraju dati kako političari tako i predstavnici vjerskih zajednica:

„Nije slučajno da su naše bogomolje skoro oslonjene jedna na drugu. Na jednom kvadratnom kilometru imate sve bogomolje ovih velikih monoteističkih vjera. I tu su građani pomagali kroz historiju jedni drugima da te bogomolje dignu, da ih poprave, da ih održavaju.“  

Krajnji rezultat ovogodišnjeg sastanka Evropskog vijeća vjerskih lidera biće usvajanje takozvane sarajevske deklaracije, u kojoj će učesnici, lideri vjerskih zajednica iz Evrope postaviti principe kulture dijaloga, tolerancije i suživota.