Dostupni linkovi

EU odobrila novu tranšu pomoći Grčkoj


Antonis Samaras
Antonis Samaras
Nakon trinaest sati pregovora, ministri finansija zemalja članica evrozone i Međunarodni monetarni fond u ranim jutarnjim časovima su se dogovorili da smanje grčki dug za 40 milijardi evra i, istovremeno, odobre novu tranšu pomoći u iznosu od 44 milijarde evra.

Finansijska tržišta su povoljno reagovala na ovu vest. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da iako je ovaj sporazum smanjio rizik od izlaska Grčke iz evrozone, neće mnogo pomoći njenom ekonomskom oporavku.

Predsednik Evrogrupe Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) je rekao da je ovaj dogovor veoma važan.

"Najpre da kažem da ovde nije reč samo o novcu, već i obećanju bolje budućnosti za grčki narod, kao i evrozonu u celini – raskidu sa periodom promašenih ciljeva i labave primene, ka novoj paradigmi nepokolebljivog reformskog zamaha, smanjenja koeficijenta duga i povratka rasta. Naš zajednički cilj je da Grčka kredibilno i održivo smanji učešće duga u društvenom proizvodu na manje od 110 odsto do 2022. godine. Razmotrićemo dalje mere i pomoći ako zatreba kada Grčka ostvari primarni suficit”, izjavio je Junker.

Posle više od 13 sati sastanka u Briselu, ministri finansija 17 zemalja zone evra su se konačno dogovorili sa Međunarodnim monetarnim fondom da se dug Grčke do 2020. godine svede na 124 odsto njenog bruto-domaćeg proizvoda (BDP), dok je prvobitni cilj MMF bio smanjenje za četiri odsto više, na 120 odsto.
Žan-Klod Junker
Žan-Klod Junker

Da to nije postignuto, dug bi 2020. godine dostigao 144 odsto BDP, a MMF taj nivo smatra neodrživim.

Izvršna direktorka ove institucije Kristin Lagard (Christine Lagarde) je pozdravila posvećenost evropskih partnera da se do 2022. godine grčki dug smanji na 110 odsto njenog BDP, a da nije bilo preduzetih mera, dug bi 2014. godine dostigao 190 odsto. To smanjenje će olakšati povratak Grčke na finansijsko tržište.

"MMF je želeo da se osigura da će evrozona preduzeti neophodne mere da bi se Grčka vratila na održiv dug. Mogu da kažem da je to učinjeno", istakla je Lagard.

Ipak, do sporazuma se nije došlo lako, priznao je Junker, ističući da su bili potrebni "znatni napori svih strana".

Za MMF, najlakši način je bio da se izbriše deo duga grčke države kreditorima, po uzoru na ono što je dogovoreno s bankama početkom 2012. godine. Ali, to je bilo neprihvatljivo za Evropsku centralnu banku (ECB) i neke zemlje, pre svega Nemačku.

Da bi se smanjio državni dug Grčke, bez brisanja, ministri Evrogrupe su predložili paket mera od kojih su mnoge složene. Među njima je da Grčka otkupi od poverilaca dužničke hartije od vrednosti i ponovo ih proda, ali ne ispod određene minimalne cene.

Predviđeno je i znatno smanjenje kamatnih stopa na bilateralne kredite već odobrene Atini, produženje od 15 godina roka otplate kredita i produženje za 10 godina roka za isplatu kamate.

Dobit nacionalnih centralnih banaka i Evropske centralne banke na grčkim obveznicama koje već poseduju u iznosu od 11 milijardi evra, vratiće se Grčkoj, na jedan bankarski račun kojim ona za sada neće moći da raspolaže.

Dogovor o dugu je utro put za isplatu koju je Grčka očekivala od juna ove godine, nove
kreditne tranše pomoći za vraćnje duga, bez koje je njenim državnim finansijama pretila propast u kratkom roku.

Finansijska pomoć počeće da se isplaćuje u 13. decembra - više od 34 milijarde - a ostatak od gotovo 10 milijardi u tri dela u prvom tromesečju 2013., uz uslov da Grčka sprovede obećane reforme. To će biti značajna podrška bankama u Grčkoj suočenih sa velikim problemima a omogućiće i isplatu plata i penzija.

Polupečen kompromis

Grčki premijer Antonis Samaras je u Atini izrazio zadovoljstvo dogovorom EU i MMF.

“Sve se dobro završilo. Svi Grci zajedno borili su se i sutra počinje novi dan za sve Grke”, poručio je Samaras.
Ilustracija
Ilustracija

"Odluka će nesumnjivo smanjiti neizvesnost i povećati poverenje u Evropi i u Grčkoj", pozdravio je dogovor šef Evropske centralne banke, Mario Dragi.

Za dve nedelje su održana tri sastanka Evrogrupe da bi se dostigao ovaj paket, i jedan "telefonski sastanak" ministara koji su u subotu pokušali da reše spor.

"Za zonu evra, ovo je bio pravi test našeg kredibiliteta, naše sposobnosti da donosimo odluke o najtežim pitanjima, koji nismo mogli sebi da dopustimo da ne položimo", rekao je evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren.

"Ovi poslovi su veoma važni, veliki, ali smo dali vidljivost evrozoni i nadu grčkom narodu", sumirao je francuski ministar finansija, Pjer Moskovisi.

"Imamo rezultat, možemo ga predstaviti našoj Skupštini da ona donese odluku", rekao je njegov nemački kolega Volfgang Šojble.

Druge vlade takođe moraju da dobiju saglasnost svojih parlamenata za ovaj dogovor.

Za Vladu Nemačke cilj je da dobije odobrenje Bundestaga "najkasnije u petak".

Akcije na međunarodnim berzama su u porastu nakon objavljivanja vesti o postizanju dogovora. Evro je dostigao najveći nivo u odnosu na dolar od 31. oktobra, zabeleživši rast od skoro 0,3 posto na 1,3 dolara.

Evropska Centralna banka, MMF i Evropska centralna banka su obezbedile fond od 240 milijardi evra za pomoći Grčkoj, od čega je dodeljeno 150 milijardi evra.

I dok su evropski lideri i grčka vlast zadovoljni, opozicija u Atini kritikuje ovaj sporazum. Tako poslanik radikalne levičarske partije Siriza, Dimitris Papadimoulis kritikuje nemačku kancelarku Angelu Merkel, tvrdeći da je sprečila otpisivanje duga za polovinu.

“To je ‘polupečen’ kompromis, flaster na otvorenu ranu grčkog duga”, ističe Papadimoulis.

Žerar Lajons (Gerard Lyons), glavni ekonomista banke „Standard čarterd“ (Standard Chartered Bank) kaže da je ovaj sporazum dobar, „ali je odavno zadocneo“.

On smatra da je najvažnije to što je otpisan deo duga, što će smanjiti rizik od izlaska Grčke iz evrozone, ali neće mnogo pomoći njenom ekonomskom oporavku. Lajon ističe da su mere štednje – što je uslov za dobijanje pomoći – doprinele padu rasta. Eurostat procenjuje da će se zbog recesije, grčka ekonomija do kraja ove godine smanjiti za petinu u odnosu na 2008.
XS
SM
MD
LG